Hrvatska je postala punopravna članica sve očerupanije Europske unije 1. srpnja 2013., ali će prvi hrvatski grad koji će biti europska prijestolnica kulture to postati tek 2020., dakle punih sedam godina nakon što je Hrvatska ušla u EU sa svim pravima i obvezama.
Tako su odlučili birokrati i političari iz Bruxellesa. Nisu bili prijateljski raspoloženi prema Hrvatskoj te joj nisu omogućili da svoju europsku prijestolnicu kulture ima i prije i da ne čeka daleku 2020. godinu, kada je, uostalom, krajnje neizvjesno u kojem će obliku Europska unija postojati. Jer, Velika Britanija naveliko se priprema za referendum o izlasku iz EU, a isto najavljuje i Nizozemska.
I dok je Bruxelles bio strog prema Hrvatskoj i njezinoj kulturnoj praksi i tradiciji, istu strogost nije pokazao prema nekim drugim zemljama. Tako je turski Istanbul još 2010. godine bio europska prijestolnica kulture, iako je Turska u to vrijeme samo pregovarala o ulasku u EU, a na tim, doduše simboličnim, pregovorima ostala je i do današnjeg dana. Ipak, dobila je priliku da se Europi predstavi kao zemlja koja ima potencijal za organizaciju prestižnog kulturnog događanja. Hrvatskoj je malo nedostajalo pa da i susjedne zemlje poput Srbije i Crne Gore prije dobiju svoju europsku prijestolnicu kulture od nje same ili da imaju prijestolnicu u isto vrijeme kada i Hrvatska. Tako se jedno vrijeme čak govorilo da će 2020. godine uz Irsku i Hrvatsku, jedan od gradova prijestolnica biti i iz Srbije ili Crne Gore.
Naravno, riječ je o zemljama koje pretendiraju na članstvo u EU, a ubuduće će i te zemlje konkurirati za kulturnu prijestolnicu, i to svake tri godine. Prve su svoje mjesto u tom redu dobile Srbija i Crna Gora. Negdje pri kraju prošle godine Novi Sad je pobijedio Beograd, a Herceg Novi Cetinje u nacionalnoj borbi za prestižnu kandidaturu. Sada se Novi Sad bori s Herceg Novim kako bi izborio kulturno prijestolništvo 2021. godine, dakle samo godinu dana nakon Hrvatske.
Dok jadna Hrvatska dođe na red za kulturnu prijestolnicu, neke će zemlje, stare članice EU, i tri puta ugostiti taj projekt, a među njima i Nizozemska.
Tako je to uostalom s Hrvatskom i Europskom unijom. U EU smo ušli u vrijeme velike krize ne samo gospodarstva nego i Schengena i identiteta te solidarnosti EU. I dobro je ovih dana jedna slovenska diplomatkinja zaključila da je petnaest najsjajnijih godina Europske unije iza nas. Sada je na red došlo tko zna koliko najtamnijih godina Unije i Hrvatsku je dopalo da se u toj megadržavnoj džungli u kojoj vlada pravo jačega nađe baš u doba tame i nesnalaženja, sankcija i bahatosti, razgradnje i međusobnog optuživanja.
Jedinstvena Europa bez granica kakvu je zamišljao danas sveti papa Ivan Pavao II. nije postala čudo. I tu pomoći ne može niti neizbalansirani projekt kulturne prijestolnice. ??
>>Zaklada Kultura nova zaslužuje potporu i nove vlade
Mogla bi se Rijeka kandidirati za prijestonicu kulture, iliti HNK i Frljić :-))