Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman danas je rekao kako pitanje Grenlanda izravno povezuje s hrvatskim iskustvom međunarodnog priznanja i mirne reintegracije, ističući da Hrvatska upravo zbog vlastite povijesti to pitanje promatra prije svega kao pitanje suverenosti. Pritom je naglasio da o toj temi Vlada nije razgovarala s predsjednikom Republike Zoran Milanović, podsjetivši da se, sukladno Ustavu, vanjska politika vodi na razini Vlade.
Govoreći o aktualnim međunarodnim okolnostima, Grlić Radman je upozorio da je zasad riječ tek o najavi mogućih poteza, zbog čega je, naglasio je, nužno razgovarati, uspostaviti kvalitetnu komunikaciju i tražiti zajedničko rješenje. Prema njegovim riječima, transatlantska veza ključna je za stabilnost i sigurnost, a ona počiva na jedinstvu EU i SAD-a, koje su, i sigurnosno i gospodarski, duboko međusobno povezane.
- Hrvatska, kao članica NATO-a i Europske unije, želi poduprijeti svaki smjer koji ima jedinstven i koordiniran karakter - istaknuo je ministar. O mogućim daljnjim koracima trenutačno se raspravlja na stalnih predstavnika država članica u Bruxellesu, gdje se razmatra kako postupiti i koji oblik razgovora i dijaloga otvoriti. Ministar je pritom istaknuo da je otvaranje prostora za dijalog ključno, jer sigurnost Europe, ali i sigurnost Sjedinjenih Američkih Država, počivaju na temeljnim zajedničkim vrijednostima i savezništvu koje se gradilo desetljećima.
U tom je kontekstu upozorio i na najave uvođenja američkih tarifa na dio država članica Europske unije, ocijenivši da bi takve mjere mogle narušiti osjetljivu ravnotežu u transatlantskim odnosima. Prema njegovim riječima, Europska unija i Sjedinjene Američke Države strukturno su vezane, a jednostrani potezi nose rizik daljnje eskalacije, kako u trgovinskom, tako i u političkom smislu.
Iako se iz Francuske spominje mogućnost aktiviranja instrumenta protiv prisile, takozvane „trgovinske bazuke“, Grlić Radman je dao do znanja da Hrvatska u ovoj fazi ne zagovara takav pristup. Taj mehanizam, koji je na snazi od kraja 2023. godine, opisao je kao alat kojim Europska unija štiti svoje jedinstveno tržište i interese, ali ne kao sredstvo koje bi trebalo koristiti bez prethodnog iscrpljivanja diplomatskih kanala.
Ministar je naglasio da će Hrvatska u nadolazećem razdoblju podupirati jedinstven i koordiniran pristup Europske unije, uz očuvanje transatlantskog jedinstva i stabilnosti. Daljnji koraci, dodao je, ovisit će o razvoju situacije i ishodu razgovora koji se trenutačno vode na europskoj razini.
FOTO Ovi mladići od ožujka ulaze u vojarne: Počeli zdravstveni pregledi
Otvori KEKS Pay
Kad se Hrvatskoj i Hrvatskom narodu doslovce radilo o glavi , nije nam pomogla ni Europa ni Amerika , nego su nam još zabranili kupovinu oružja i zašto bi se mi onda sad trebali opredjeliti za jedne ili druge?