Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Globalni kompakt za izbjeglice sadrži hrvatsko iskustvo rata i poraća

Dokument je pripremao Ured visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), usuglašen je među svim državama članicama, pa tako i s Hrvatskom
21. studenoga 2018. u 08:22 14 komentara 517 prikaza
Migranti
Foto: IPA/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Usporedo s Globalnim kompaktom za regularne migracije, radilo se na još jednom dokumentu koji treba pomoći u regulaciji drugog aspekta vezanog uz ljude koji napuštaju svoje domove. Riječje o Globalnom kompaktu za izbjeglice i on za sada ne izaziva prijepore kao Kompakt o migrantima. 

Andrej Plenković ivan hrstić PREMIJER ODGOVORIO NA PISMO: Vlada (ipak) objavila interpretativnu izjavu uz Marakeški sporazum!

Dokument je pripremao Ured visokog povjerenika UN-a za izbjeglice (UNHCR), usuglašen je među svim državama članicama, pa tako i s Hrvatskom, a trebao bi biti potvrđen sljedećeg mjeseca u Općoj skupštini UN-a. U Hrvatskoj je koordinator procesa pregovora bilo Ministarstvo vanjskih poslova, dok Ured predsjednice nije sudjelovao u izradi nacionalnih stajališta.

Kompakt, koji je nadogradnja instrumenata za zaštitu osoba koje su pobjegle iz domovine zbog straha od progona ili rata, nije pravno obvezujući i predstavlja političku volju međunarodne zajednice za jačanje suradnje i solidarnosti, kaže se u tom dokumentu koji je iznikao iz zaključaka Newyorške deklaracije iz 2016. 

Vlada raspravlja o kontroverznom Marakeškom dokumentu BANSKI DVORI Premijer: Hrvatsku će u Marakešu predstavljati Božinović

- Obvezujući pravni akt u tome području i dalje ostaje Konvencija o statusu izbjeglica iz 1951. čija je Republika Hrvatska stranka - kažu iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Hrvatska u dokumentu ne vidi sporne elemente. Izbjegličke krize su globalni izazov i najučinkovitije se mogu i trebaju rješavati u suradnji s drugim državama te s relevantnim međunarodnim organizacijama. - Ovaj dokument jača mehanizme za takvu suradnju - ističu iz MVEP-a.

Dokument predviđa održavanje foruma na kojima će države iznositi konkretne ponude za financijsku ili materijalnu pomoć, a posebno je apostrofiran angažman Svjetske banke kao i privatnog sektora, što je pak izazvalo kritike nevladinih udruga koje tvrde da se tretman izbjeglica privatizira. Hrvatske je svoj doprinos u usuglašavanju dokumenta dala iznijevši iskustvo s povratkom izbjeglica.

VIDEOKOMENTAR o Marakeškoj deklaraciji

– Ratni sukobi ostavili su dubok trag u društvu. Povratak se nije odvijao u idealnim društvenim i psihološkim uvjetima. Stoga je Hrvatska intervenirala institucionalno s programom povratka, nacionalnim programom pomirbe i sličnim dokumentima, poput abolicije. Cijeli je proces bio otvoren domaćoj i međunarodnoj javnosti – kaže se u hrvatskom dokumentu iz 2017. Hrvatska je pak istaknula tri točke koje smatra bitnima. 

Andrej Plenković Pismo premijeru Kako je Marakeški kompakt neobvezujući kad u njemu 46 puta piše 'obvezujemo se'?

– Važno je da je zaštita manjinskih prava u Ustavu – kaže prva točka. Kao većinski katolička zemlja, Hrvatska je sklopila ugovore s drugim crkvenim zajednicama, prvenstveno pravoslavnom, islamskom, židovskom te im dala sredstva za aktivnosti. – Taj pristup postaje svjetski poznat zbog naše islamske zajednice – kaže se u drugoj točci, dok je treća proglašenje područja od posebne državne skrbi kako bi se sanirale posljedice rata i ojačao ekonomski razvoj.

Na pitanje zašto o Globalnom kompaktu javnost nije bila obaviještena, iz MVEP-a kako je dokument dio rezolucije UNHCR-a kojom se izvještava o radu i mandatu UNHCR-a tijekom proteklog razdoblja. Rezolucija se potvrđuje na Općoj skupštini UN, a dokument se službeno objavljuje tek nakon usvajanja, kažu iz MVEP-a.

Pogledajte i video: Policijska potjera za migrantima

Božićna zabava
SAVRŠEN BOŽIĆNI PARTY ZAČINJEN KREATIVNIM JELIMA
Božićna zabava za pamćenje ili noćna mora? Organizacija božićnog partija ne mora predstavljati dodatni stres
  • Tupilan:

    Ovdje treba raščistiti neke stvari, definicije prije svega, jer se građanima ponovno prodaje rog za svijeću. Dakle prvo, prema definiciji, izbjeglica je osoba koja je izbjegla iz neke države zbog ratne ugroženosti ili političkog, vjerskog ili drugog progona (osim kaznenog, ... prikaži još! naravno). Takva osoba zaštitu i azil može zatražiti u prvoj slijedećoj zemlji koja mu jamči sigurnost od onoga od čega je izbjegla. Dakle u prvoj slijedećoj zemlji. Ako pak takva osoba nastavi dalje u neku treću zemlju, a zbog raznoraznih drugih beneficija, prije svega ekonomskih, takva osoba više nema status izbjeglice, već postaje migrant. I tu se onda cijela priča mijenja. Definicije su bitne.

  • Tupilan:

    Što se pak tiče Makareške deklaracije o migracijama, tu se prodaje još veći rog za svijeću. Prvo da riješimo nešto što je rečeno u videu; kaže novinarka - "desnica tvrdi da bi se time migrantima dala ljudska prava". Ne, to ... prikaži još! apsolutno nije točno, novinarka zamjenjuje teze. Ono što je zapravo na stvari jest da tim dokumentom migracija kao takva postaje ljudsko pravo, a ne da se migrantima daju ljudska prava. Da riješimo opet nešto što ljudima nitko ne govori - ne postoje "legalne migracije", masovne migracije su ilegalne, jer je takvo prelaženje granica država ilegalno, svuda u svijetu. Ono što Makareška deklaracija ovdje želi postići jest legalizacija migracija, stavljajući ih čak u kategoriju ljudskih prava, čime se državama potpisnicama uskraćuje mogućnost i pravo da bilo kojem migrantu, ma koliko ih bilo, uskrati ulazak, boravak i nastanjivanje, jer bi bila optužena za kršenje ljudskih prava.

  • Tupilan:

    Nadalje, što se tiče Makareške deklaracije, nije istina da je ona neobvezujuća. Kako netko može tvrditi da je neobvezujuća, kad se u tekstu iste 48 puta ističe "obvezujemo se"? No, ovdje je jednako tako bitno ne ono što u Deklaraciji ... prikaži još!i piše, već ono što u njoj NE PIŠE.... Deklaracija se donosi bez ikakvih konzultacija s domicilnim stanovništvom država, odnosno nitko građane niti je upoznao s istom, niti je pitao što građani misle, niti su provedene rasprave u parlamentima država, već se građane dovodi pred svršen čin, što je suprotno svakom poimanju demokracije i demokratskih procesa. Nadalje, u Deklaraciji nema nikakvog implementacijskog plana, nigdje ne kaže tko će i na koji način financirati masovne migracije i zbrinjavanje stotina tisuća ili čak milijuna migranata, tko će i kako osigurati sredstva za ono što im se jamči (smještaj, naknade, socijalne pomoći itd), Hrvatska ionako muku muči s proračunom, plaće su mizerne, mirovine još mizernije, zdravstvo je u milijunskim dugovima.... odakle pare za migrante? To se ne kaže. Kažu, budući da je prirodni priraštaj europskih naroda nizak, potrebno je uvesti svježu radnu snagu da se pokriju troškovi mirovina i drugih socijalnih benefita, no, u stvarnosti to nije tako. Prema statistici iz 2016, Njemačku su tijekom 4 godine migranti koštali dodatnih 86 milijardi dolara. 12 Nijemaca danas mora raditi i platiti porez da se pokriju troškovi samo jednog migranta. 12 ljudi radi da bi se financiralo jednog migranta!!!!