Željka Markić opet je postala medijska zvijezda. Sada je najavila referendum na kojemu bi se glasalo za promjenu izbornog zakona. Čini se da je opet izabrala dobitnu kombinaciju s obzirom na to da prosječan hrvatski birač smatra da je naš izborni sustav nedemokratičan te da o svemu odlučuju predsjednici stranaka.
Drugim riječima, za ulazak u Sabor najvažnije je da je kandidat dobar sa šefom koji će ga pogurati na vrh liste, dok je popularnost kandidata kod birača gotovo nebitna.
Pravedna zastupljenost
Dobre reakcije na inicijativu dolaze s konzervativne, ali i s lijevoliberalne političke i aktivističke scene. U javnost je, inače, s tim prijedlogom prva izašla profesorica Mirjana Kasapović u Večernjem listu. “U ime obitelji” želi izborni sustav s preferencijskim pravom glasa. Za razliku od izbora za Europski parlament, kada kandidat mora osvojiti barem 10 posto glasova od ukupnog broja koji je dobila njegova lista, za Sabor ne bi bilo takve klauzule. U hrvatski parlament ulazili bi kandidati koji osvoje najviše preferencijskih glasova. U svakoj izbornoj jedinici biralo bi se najmanje 20 zastupnika, što znači da bi Hrvatska bila podijeljena na najviše sedam izbornih jedinica. Izborni prag smanjio bi se sa sadašnjih pet na tri posto. Krešimir Planinić, pravni stručnjak i aktivist udruge “U ime obitelji”, ističe da promjenama žele postići pravednu zastupljenost.
– Neće se moći dogoditi da u Sabor dolazi osoba kojoj je jedina referencija to da je dobar s predsjednikom stranke – naglašava Planinić dodajući da traže i da se omogući online glasovanje te dopisno glasovanje. Uvjeren je da bi i izlaznost bila veća.
Predsjednik saborskog Odbora za Ustav Peđa Grbin (SDP) kaže da nema ništa protiv preferencijskog glasovanja, ali da se zalaže za izborni sustav kakav ima Njemačka. Ističe i neke dobre osobine sadašnjeg izbornog zakona – ljudi su se na nj navikli, osigurava stabilnost. Nismo imali prijevremene izbore otkad biramo po sadašnjem izbornom sustavu, kaže. – Osobno sam za promjene. Mi smo u stranci razgovarali o izbornom zakonu, ali nismo donijeli odluku – naglašava Grbin dodajući da se u izbornoj godini nikad ne mijenja izborni zakon. Izbori su po njemu preblizu da bi se ulazilo u radikalne promjene. – Najavili su da će u rujnu početi prikupljati potpise. Dok se to napravi i dostave potpisi u Sabor, već ćemo biti u studenom – zaključuje Grbin.
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
GONG-ov prijedlog u srpnju
Sadržajno se čini razumna inicijativa i dr. Žarku Puhovskom, ali nije siguran da bi izborna pravila trebalo stavljati u Ustav. Međutim, Puhovski uopće ne misli da će promjena izbornog zakonodavstva automatski značiti i demokratizaciju političkih stranaka. Naime, u tom se slučaju može dogoditi da se disidenti uopće ne probiju na liste. Dosad su barem završavali negdje na začelju, a sada bi mogli biti totalno izbačeni iz igre.
Ova inicijativa kao da je malo iznenadila GONG koji se do sada uglavnom bavio izbornom problematikom. Izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić ističe da nisu zavidni udruzi “U ime obitelji” te da mu je drago da i drugi podržavaju GONG-ove prijedloge. Ističe da se oni već dulje zalažu za cjelovito reformu izbornog sustava. Cijeli program reformi predstavit će početkom sedmog mjeseca.
>>Željka Markić sada pokreće referendum za promjenu izbornog zakona
>>Tiranija šefova stranaka trajat će dok sami slažu izborne liste
Super je kako je Željkica ulovila "GONG" na spavanju ("GONG" jer su neorganizirani, nema nikakve koristi od njihovog nadgledanja glasovanja i nisu građani nego produžena ruka partije)...