Francuski Senat odobrio je kasno u subotu vladinu kontroverznu mirovinsku reformu u prvom čitanju, dok su se masovni prosvjedi protiv tih planova ponovno rasplamsali u velikim gradovima kao što su Pariz, Nica i Toulouse. Ukupno 195 senatora glasovalo je za reformu koju je predložila vlada desnog centra predsjednika Emmanuela Macrona kojom se planira postupno podići dob za odlazak u mirovinu u Francuskoj sa 62 na 64 godine. Protiv reforme glasalo je 112 senatora, dok je 37 bilo suzdržano.
Ministarstvo unutarnjih poslova procjenjuje da je 368.000 ljudi prosvjedovalo protiv planova diljem zemlje u subotu. Sindikat CGT procijenio je da ih je više od milijun. Sindikati su pozvali na nove prosvjede i štrajkove u srijedu. Subotnji štrajkovi doveli su do otkazivanja i prekida zračnog i željezničkog prometa.
Osim pomicanja dobi za umirovljenje na 64 godine, Macron također želi ubrzati povećanje razdoblja uplata potrebnog za punu mirovinu. Njegova vlada kaže da su nepopularne mjere nužne kako bi mirovinski sustav bio održiv u budućnosti. Sindikati osuđuju plan, a radnici u rafinerijama nafte, školama, zračnim lukama, željezničkim sustavima i drugim mjestima zadnjih tjedana sudjelovali su u štrajkovima.
Trenutačna dob za odlazak u mirovinu je 62 godine. U praksi, međutim, mirovina može početi godinama kasnije jer dulje rade oni koji nemaju dovoljno dugi staž da bi stekli pravo na punu mirovinu. Sa 67 godina ide se u mirovinu bez odbitka, bez obzira na to koliko je dugo bila uplaćivana. Vlada želi zadržati to pravilo.
Prema reformama, minimalna mjesečna mirovina povećala bi se na oko 1.200 eura.
Vlada trenutačno ubrzano provlači zakon kroz parlament, zbog čega je proslijeđen Senatu, gornjem domu parlamenta, bez glasovanja o cijeloj reformi u prvom čitanju u donjem domu. Sljedeći tjedan povjerenstvo oba doma parlamenta trebalo bi izraditi kompromisni prijedlog koji će potom morati odobriti oba doma.
VIDEO Tisuće Čeha izašle na ulice, pozvali premijera na ostavku: 'Više se bave Ukrajincima nego nama'
Macronova vlada nema apsolutnu većinu u Nacionalnoj skupštini i oslanja se na konzervativne republikance da podrže planove.
U subotu su sindikalni predstavnici iznijeli ideju o referendumu. "Ako je toliko siguran, sve što predsjednik treba učiniti je pitati ljude", rekao je Philippe Martinez iz sindikata CGT. Ankete pokazuju da se velika većina zemlje protivi reformi.
