Prosvjednici su u petak bacali molotovljeve koktele i palili kante za smeće u Ateni dok su stotine tisuća Grka štrajkale i izašle na ulice u nacionalnim prosvjedima na drugu godišnjicu najsmrtonosnije željezničke nesreće u zemlji. Pedeset i sedam ljudi poginulo je u sudaru putničkog vlaka s teretnim vlakom 28. veljače 2023. u središnjoj Grčkoj. Nesreća je postala bolni amblem percipiranog zanemarivanja infrastrukture zemlje desetljećima prije nesreće, ali i dvije godine nakon.
"Vlada nije učinila ništa da osigura pravdu", rekao je 57-godišnji glazbenik Hristos Main na skupu u Ateni. "To nije bila nesreća, to je bilo ubojstvo", rekao je. U jednom od najvećih prosvjeda u Grčkoj u nekoliko godina, javne službe i mnoge privatne tvrtke su obustavile rad, a ljudi su izašli na ulice gradova i mjesta uzvikujući "ubojice" protiv, kako kažu, uloge države u katastrofi. Vlada negira krivnju.
More ljudi spustilo se na atenski trg Sintagma ispred parlamenta. Prosvjednici su crvenom bojom ispisali imena mrtvih po tlu. Slogan "nemam kisika", što su bile posljednje riječi jedne žene u pozivu hitnim službama, odjekivao je diljem zemlje.
Prosvjed u Ateni bio je miran sve dok skupina mladih s kapuljačama nije bacila molotovljeve koktele na policiju i pokušala srušiti barikade ispred zgrade parlamenta. Interventna policija uzvratila je suzavcima i vodenim topovima, a potjera se zatim proširila na okolne četvrti. Sukobi su izbili i u drugom grčkom gradu Solunu, gdje je gomila ljudi zagušila centar, a u sjećanje na mrtve puštali su crne balone u nebo. Samo u Ateni je privedeno više od 80 ljudi, a pet ih je ozlijeđeno, priopćile su vlasti.
Politička prijetnja
Vlada desnog centra premijera Kiriakosa Micotakisa, koja je ponovno dobila izbore nakon nesreće 2023., ponovno se našla na meti kritika rodbine žrtava jer nije pokrenula parlamentarnu istragu političke odgovornosti. Vlada kaže da je na pravosuđu da istraži nesreću. Micotakis je objavio u petak na Facebooku da će njegova vlada raditi na modernizaciji željezničke mreže i učiniti je sigurnijom.
"Te smo noći vidjeli najružnije lice zemlje u nacionalnom zrcalu", napisao je Micotakis o noći kad se nesreća dogodila. "Fatalne ljudske pogreške susrele su se s kroničnim državnim nedostatcima", rekao je. Sigurnosni propusti koji su uzrokovali nesreću nisu riješeni dvije godine kasnije, utvrdila je državna istraga u četvrtak. Odvojena pravosudna istraga je nedovršena i nitko nije osuđen za nesreću.
Oporbene stranke optužile su vladu za prikrivanje dokaza i pozvale je na ostavku. Očekuje se da će parlament idućeg tjedna raspravljati o osnivanju odbora za istraživanje moguće političke odgovornosti za katastrofu. Prosvjednici kažu da predugo čekaju. Anastasia Plakia, koja je u nesreći izgubila dvije sestre i rođakinju, objavila je na Facebooku fotografiju njih četiri iz restorana. "730 dana bez vas; 730 dana tuge, boli i bijesa", napisala je u objavi.
Opći štrajk
Svi međunarodni i domaći letovi prizemljeni su jer su se kontrolori zračnog prometa pridružili pomorcima, strojovođama, liječnicima, odvjetnicima i nastavnicima u 24-satnom općem štrajku kako bi odali počast žrtvama nesreće. Poduzeća su zatvorena, a kazališta su otkazala predstave. U ovotjednoj anketi Pulsea, 82 posto ispitanih Grka reklo je da je željeznička nesreća "jedan od najvažnijih" ili "najvažniji" problem u zemlji, a 66 posto je reklo da su nezadovoljni istragom nesreće.
"Svakog dana se pred nama pojavi čudovište korumpirane moći", rekla je okupljenima u Ateni Maria Karistianou. Njezina kći poginula je u nesreći, a ona je sad na čelu udruge obitelji žrtava.
Studenti su uzvikivali "pošalji mi poruku kad stigneš", što je posljednja poruka koju su žrtvama slali njihovi bližnji. Na jednom transparentu je pisalo: "Grčka ubija svoju djecu". "Ovdje smo jer smo roditelji...sutra bi to mogla biti naša djeca", rekla je Litsa, 45-godišnja medicinska sestra.
Grke cijenim jer su u drugom svjetskom ratu bili na pravoj strani. Bili su okupirani od Nijemaca i Bugara na sjeveru, ali nisu se predali i puno su učinili kako bi spasili Židove. Samo u Solunu Nijemci su uhvatili 50000 Židova i poslali ih u Auschwitz, dok je drugi dio deportiran iz područja pod bugarskom okupacijom. Hrabar narod.