Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić opozvao je bez javnog obrazloženja veleposlanicu u Hrvatskoj Jelenu Milić. Javnost, dakle, razlog ne zna, što i nije neuobičajeno kad je riječ o diplomaciji i fluktuacijama diplomata, ali otvara prostor nagađanjima. Pa se tako moglo čuti da Milić jednostavno nije dorasla toj funkciji. Kad se diplomacija pretvara u nediplomatsko ponašanje, onda očito nema druge nego da se to riješi ovako kao što je to učinio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić s ambasadoricom Jelenom Milić, komentirao je saborski zastupnik Milorad Pupovac (SDSS-a). – Umjesto da djeluje kao diplomat svoje zemlje u Hrvatskoj, zapravo dobar dio svoga poslanja shvatila je kao nediplomatsko djelovanje i nediplomatsko postupanje – naveo je. Posljednji "ispad" sada već bivše veleposlanice dogodio se na konferenciji, kako ju je okarakterizirao Pupovac, "između dviju zajednica koje već godinama čuvaju koliko mogu dobre međusobne odnose, a time i odnose između dviju zemalja". Konkretno, radilo se o konferenciju o nacionalnim sustavima zaštite hrvatske manjine u Srbiji i srpske manjine u Hrvatskoj u Novinarskom domu u organizaciji Zajednice protjeranih Hrvata.
Milić, tada još veleposlanica, na konferenciji se u raspravu uključila iz prvog reda u publici i govorila je nepovezano. – Što je po vama ne Thompson kao takav, nego podrška države Thompsonovim koncertima. Vi lijepo primijetite da mladež ne zna što je ustaša, ali također u Hrvatskoj Nino Raspudić citira istraživanje o tome da mladi nemaju pojma zašto je Thompson problem. Imamo i skup na kojem jedan od najčešćih komentatora aktualnih tema, ne povijesti, Hrvoje Klasić kaže da je došao na taj skup, ali da nema pojma o čemu Thompson zapravo pjeva u svojoj novoj pjesmi "Ako ne znaš šta je bilo". Između ostalog, ta pjesma je o tome koliko se Hrvatska nije suočila sa svojim zločinima – rekla je Milić iz prvog reda publike. Krajem veljače na tribini "Thompson über alles" u organizaciji Privrednika, srpskog privrednog društva, uključila se također u raspravu. – Mi cijelu večer pričamo o ustašama i četnicima, o Srbima i partizanima, o 1941. i tako dalje. Ja sam ambasadorica Republike Srbije, koja ima bolji izvještaj suočavanja s prošlošću nego što ima Hrvatska – dobacila je.
Voljela je demonstrativne odlaske. Jelena Milić (60) veliku je pozornost kao veleposlanica Srbije u Hrvatskoj (od ožujka 2022.) izazvala kad je napustila tradicionalni prijam Srpskog narodnog vijeća za pravoslavni Božić zbog izostanka reakcije predstavnika SNV-a na dio pisma koje su objavili dobitnici Nagrade Svetozar Pribičević, književnica Jasminka Petrović i režiser Radivoje Raša Andrić, koji su mladima u Srbiji zahvalili na tome što "uče kako se leti i kako se svijetli”.
Veleposlanica je u tim riječima pronašla poveznicu sa studentskim prosvjedima i blokadama u Srbiji. – Vodstvo SNV-a pljeskalo je na dio pisma u kojem se spominje podrška mladima u Srbiji. Nažalost, veliki dio tih mladih smatra da su moje državno rukovodstvo ubojice i da imaju krvave ruke. Ono što sam napravila je najmanje moguće što bi svaki ambasador u bilo kojoj zemlji učinio – pravdala je svoj čin. Reagirala je i kad su neki mediji u Srbiji napisali da su je riječi dobitnika nagrade "iznervirale". "Napuštanje skupa u takvim okolnostima nije stvar 'nerviranja' već dio uobičajene diplomatske prakse", navela je na svim profilu na društvenoj mreži. Nije taj njen potez na prijamu bio nimalo ugodan za Srpsko narodno vijeće koje je dodijelilo Nagradu Svetozar Pribičević za unapređenje hrvatsko-srpskih odnosa srbijanskoj književnici za djecu i mlade Jasminki Petrović i redatelju Radivoju Raši Andriću za knjigu i film "Leto kad sam naučila da letim". Bivši veleposlanik Hrvatske u Rusiji Božo Kovačević za portal Novosti rekao je kako se može pretpostaviti da se barem dio razloga za opoziv svodi na njene "neuobičajene javne istupe". – Iskusni karijerni diplomati, ako se već nađu u prilici da javno istupaju, redovito će svoju komunikaciju svesti na iznošenje službenih stajališta svoje vlade. Doista komuniciranje dnevno-političkih zbivanja i medijskih natpisa ne spada u dnevni posao diplomata. Mislim da se ti tzv. kiksevi mogu pripisati ipak nedostatku diplomatskog iskustva – rekao je Kovačević.
Milić je diplomirala inženjerski menadžment i magistrirala na UNION-Sveučilištu Nikola Tesla u Beogradu. Od 1996. do travnja 1997. radila je u Uredu UNHCR-a u Beogradu na slučajevima srpskih izbjeglica iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine te njihova preseljenja u treće zemlje. Od travnja 1997. do veljače 1999. radila je na projektu "Hoću kući" povratka izbjeglih Srba u Hrvatsku Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji. "Tijekom njezina angažmana u projektu organizirano je vraćena prva veća skupina prognanika u Knin i okolna sela te su pred hrvatskim sudovima pokrenuti prvi sudski sporovi za povrat imovine", navode u veleposlanstvu. Primljena je u Forum za međunarodne odnose Europskog pokreta u Srbiji, pa je s njim i s novinarom Dušanom Simićem pokrenula i uređivala Forum, mjesečnik za međunarodne odnose. Dvije godine radila je kao istraživačica u beogradskom uredu Međunarodne krizne skupine, koji je tada objavio izvješća o važnosti suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju. Od studenog 2004. do kraja 2007. bila je viša pomoćnica Gorana Svilanovića, bivšeg ministra vanjskih poslova SR Jugoslavije, a 2007. s grupom istomišljenika osnovala je nezavisnu liberalnu, analitičku organizaciju Centar za euroatlantske studije (CEAS), koju je i vodila do ljeta 2021. CEAS se bavio analizom vanjske i sigurnosne politike Srbije, praćenjem zbivanja u zemljama članicama NATO-a i EU, promicanjem punopravnog i aktivnog članstva Republike Srbije u EU i NATO-u, metodama prevladavanja demokratskih deficita multikulturalizma i drugim temama. CEAS je s njom na čelu objavio niz izvješća među kojima su najpoznatija "Priča sa zapadne strane – CEAS-ov prijedlog za ispravak administrativna linija između Srbije i Kosova, u formatu pod pokroviteljstvom Zapada" i "Širom zatvorenih očiju – jačanje ruske meke moći u Srbiji".
Sudjelovala je i u organizaciji "Beogradskog NATO tjedna“. Pohvalila se kako su CEAS citirali "istaknuti liberalni mediji kao što su New York Times, Washington Post i Politico koji ju je potkraj 2016. uvrstio među 28 najutjecajnijih osoba koje će svojim djelovanjem "prodrmati, oblikovati i utjecati na Europu 2017." Krajem 90-ih godina aktivno je podržavala rad nenasilnog pokreta Otpor, koji je značajno pridonio padu Slobodana Miloševića s vlasti. Bila je, ističu u veleposlanstvu, i regionalna producentica filma "Svrgavanje diktatora", koji je bio dio projekta koji podupiru Američki institut za mir i Albert Einstein Institution. U intervjuima je govorila da je Oluja bila "zločinački pothvat Amerikanaca, Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića". "Oluja je velika sramota države Hrvatske", navela je u intervjuu 2017. Kritizirala je međunarodnu zajednicu zato što nije osudila Oluju. U jednom od postova otkrila je da joj je zbog "opće hajke ruskih trolova iz Srbije i Rusije", izazvane CEAS-ovim izvješćem o pojačanom ruskom utjecaju na Zapadnom Balkanu, u Srbiji dodijeljena policijska zaštita koju je otkazala nakon afere Savamala oko rušenja zgrada u dijelu Beograda u travnju 2016., kad je policija ignorirala pozive građana. Odbila je nakon toga policijsku zaštitu jer "nije htjela biti privilegirani građanin koji ima policijsku zaštitu u odnosu na ljude čije je pozive policija ignorirala". Dobivala je prijetnje, kao i njena djeca, no nije, napisala je, htjela ići protiv svojih principa Kako je Večernji list pisao 2022., Milić je prozapadna aktivistica s dobrim vezama u SAD-u i zagovornica NATO-a, a njeno je imenovanje za veleposlanicu isticano kao Vučićev potez kojim pokazuje kako i dalje balansira između istoka i zapada. Vučić je, inače, u jednoj emisiji rekao da njena politika u Otporu ne donosi dobro Srbiji, pa je, kako se pisalo, napustila studio.
Vučić ju je ipak imenovao veleposlanicom, i to u Hrvatskoj, prema nekim analitičarima, zbog njenih atlantskih stavova. Prije dolaska u Hrvatsku nije imala diplomatskog iskustva, što se i primijetilo u nekim situacijama, poput, na primjer, komentara na društvenim mrežama koji izlaze iz okvira diplomatskog ponašanja. Zamjeralo joj se lani u redovima srpske nacionalne manjine to što nije došla na otvaranje Srpskom kulturnog centra u Glini, već je otišla u posjet biskupu Vladi Košiću u Sisak, gdje je rekla da su "nenasilje i dijalog uvijek bili njen kredo i prije nego što je postala veleposlanica Srbije u Hrvatskoj". U časopisu Nova srpska politička misao čak su tada zazivali da Ministarstvo vanjskih poslova Srbije pod hitno pokrene njezin opoziv jer "nije dostojna da bude diplomatski predstavnik Srbije u Hrvatskoj, jer je to pokazala svojim dosadašnjim skandaloznim i neprofesionalnim ponašanjem i apsolutnim zanemarivanjem interesa srpskog naroda u Hrvatskoj, njegove povijesti, tradicije i tragične stradalničke sudbine". Neki analitičari smatraju da ju je Vučić povukao kako bi se izbjegao neki još veći skandal, a pojavile su se i informacije da je time preduhitrio Hrvatsku koja bi je proglasila personom non grata.
FOTO Tajne WhatsAppa. Ovih 10 trikova će vas iznenaditi
Dotična je bila uvažena gošća "Hrvatskog" novinarskog društva. Vjerovatno se većina njih slagala s njenim stavovima. Da nije smijenjena, od novinara HND-a nikad ne bi smo saznali tko je zapravo ona.