FOTO Kako izgleda Černobil 40 godina nakon nuklearne katastrofe. Prizori su jezivi
Ukrajina će u nedjelju obilježiti 40. godišnjicu najgore civilne nuklearne katastrofe u povijesti, nesreće u Černobilu, u trenutku kada je nuklearna elektrana ugrožena ratom, što donosi novi rizik od ispuštanja radioaktivnih tvari.
Dana 26. travnja 1986. u 1,23 sati u noći, atomska jezgra reaktora broj četiri sovjetske nuklearne elektrane Černobil, na sjeveru Ukrajine, otela se kontroli tijekom sigurnosnog testa kojem su prethodile pogreške u upravljanju.
Prema Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), glavni uzrok katastrofe leži u "ozbiljnim nedostacima u dizajnu reaktora i sustava za zaustavljanje", u kombinaciji s "kršenjima" operativnih postupaka.
Prvo javno upozorenje izdala je tek 28. travnja Švedska, koja je otkrila porast radioaktivnosti na svojem teritoriju. Međunarodna agencija za atomsku energiju službenu je obavijest o nesreći primila 30. travnja, no sovjetski šef države Mihail Gorbačov javno će je spomenuti tek 14. svibnja.
O broju žrtava i dalje se raspravlja. U rujnu 2005. kontroverzno izvješće UN-a procijenilo je broj potvrđenih ili budućih smrtnih slučajeva u tri najpogođenije zemlje na 4000, dok je nevladina organizacija Greenpeace 2006. godine procijenila da je od posljedica ove katastrofe ukupno stradalo 100.000 ljudi.
Prema podacima Ujedinjenih naroda, oko 600.000 "likvidatora", kako su nazvani oni koji su sudjelovali u čišćenju lokacije, bilo je izloženo visokim dozama zračenja.
Ukupno su više od 2200 kilometara četvornih na sjeveru Ukrajine i 2600 kilometara četvornih na jugu Bjelorusije de facto postali mjesta neprikladna za ljudski život.
Prema IAEA-i, nitko tamo neće moći sigurno živjeti iduće 24.000 godina. Tri kilometra od elektrane nalazi se Pripjat, u kojem je 1986. živjelo 48.000 ljudi.
Grad je potpuno ispražnjen i danas izgleda kao apokaliptičan grad duhova: zgrade koje propadaju, zahrđali autići u ostacima zabavnog parka, učionice pune bilježnica prepuštenih vremenskim neprilikama...