Na koncu nedjeljnog angelusa papa Franjo je objavio imena 16 novih kardinala, plus tri starija nadbiskupa, koje će proglasiti 22. veljače. Novih 16 kardinala su iz 12 država svijeta i predstavljaju, kako je rekao papa Franjo, duboki odnos između Rimske crkve i Crkava širom svijeta.
Dan poslije imenovanja papa Franjo će održati svećanu misu sa novim kardinalima, a 20. i 21. veljače održat će konzistorij sa svim kardinalima na temu obitelji. Evo imena novih kardinala:
1. Mons. Pietro Parolin, državni tajnik.
2. Mons. Lorenzo Baldisseri, glavni tajnik biskupske sinode.
3. Mons. Gerhard Ludwig Műller, pročelnik Kongregacije za nauk vjere.
4. Mons. Beniamino Stella, pročelnik Kongregacije za kler.
5. Mons. Vincent Nichols, nadbiskup Westminstera (Velika Britanija).
6. Mons. Leopoldo José Brenes Solórzano, nadbiskup Manague (Nikaragua).
7. Mons. Gérald Cyprien Lacroix, nadbiskup Québeca (Kanada).
8. Mons. Jean-Pierre Kutwa, nadbiskup Abidjana (Obala Bjelokosti).
9. Mons. Orani João Tempesta, nadbiskup Rija de Janeira (Brazil).
10. Mons. Gualtiero Bassetti, nadbiskup Perugiae (Italija).
11. Mons. Mario Aurelio Poli, nadbiskup Buenos Airesa (Argentina).
12. Mons. Andrew Yeom Soo jung, nadbiskup Seoula (Južna Korea).
13. Mons. Ricardo Ezzati Andrello, S.D.B., nadbiskup Santiaga del Cilea (Čile).
14. Mons. Philippe Nakellentuba Ouédraogo, nadbiskup Ouagadougoua (Burkina Faso).
15. Mons. Orlando B. Quevedo, nadbiskup Cotabata (Filipine).
16.Mons. Chibly Langlois, biskup Les Cayes (Haiti).
Kardinalskom zboru papa Franjo će pridružiti i tri nadbiskupa zaslužna za djelovanje u Svetoj Stolici i za Crkvu. To su:
1. Mons. Loris Francesco Capovilla, nadbiskup Mesembria.
2.Mons. Fernando Sebastián Aguilar, nadbiskup Pamplone.
3. Mons. Kelvin Edward Felix, umirovljeni nadbiskup Castriesa.
Inače, u kardinalskom zboru ima 106 kardinala mlađih od 80 godina, a trebalo bi ih biti 120 koji bi mogli sudjelovati na nekoj konklavi.
Zanimljiv je odabir biskupa s Haitija, države francuskog govornog područja na otoku Hispaniola, u Velikim Antilima. To govori i o novom papi i o težnji za univerzalnom crkvom svugdje. Da, Slaveni nemaju svojih novih kardinala. Očito je to poruka politiciici slavenskih biskupskih konferencija, Jer doba socijalizma je iza nas , barem 20 godina, a crkve nisu učinile napredak među vjernicima već profano ponašanje i tržišne aktivnosti postaju glavne preokupacije, a pastoralni rad, nemoćni i potrebiti tek uzgredna aktivnost. Kad je tome tako, očiti je da papa Franjo ne želi tome dati podršku. I očekivati je da će u tome ustrajati.