Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 123
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Dan 'D' za Grčku
Povratak na članak

Večernji neslužbeno vidio nacrt zaključaka Eurogrupe, evo što je napisano

Danas je ključan dan za Grčku i njezinu budućnost.

Komentari 119

AN
Antiflašist
16:03 12.07.2015.

Kaze pastar renzi da treba reci njemackoj dosta, pokvareni paštar zna tko ce opet morati dati najvise novaca grckoj, njemci naravno, pokvarenim paštarima nije mjesto u eu, opecnito eu mogu biti samo od austrije gore, ovo dolje ne pripada u eu.

VL
NA
Nadalinaaa
10:24 12.07.2015.

Kad je kriza u Grčkoj započela, Grčka je bila zadužena 100% od svog BDP-a. Nakon žestokih mjera štednje, sada je zadužena 200%. Dakle mjere štednje su unčikovite. za kreditore. Da se podsjetimo, Hrvatska trenutno ima vanjski dug u iznosu 114 % svog BDP-a. Znači, još imamo vremena pljuvati po "lijenim" grcima dok ne dođe red i na nas. Možda onda skužimo igru u koju nas je bankarska mafija uvukla.

VL
DJ
djurex
14:57 12.07.2015.

U zadnjih 20 godina stalno se ponavlja jedna te ista priča, privatne banke počnu propadati, vlade ih spašavaju novcem poreznih obveznika. Bush mlađi i Obama su potrošili stotine milijardi dolara „tuđeg“ novca kako bi izvukli iz minusa najveće investicijske banke na svijetu, a nakon toga je Euro zona potonula u ludilo. Cipar i Grčka su najviše platile, a jedino je Island odlučio pustiti banke da propadnu kako bi se spasila država. Unatoč očiglednoj pljački i malverzacijama psihopata iz sjene, mediji ne prestaju okrivljavati Grčku za neumitni kolaps zajedničke valute, a mi se ne možemo načuditi ljudskoj lakovjernosti jer gotovo nitko ne želi reći istinu. Tko je zapravo ovdje dužnik,  a tko je žrtva dobro osmišljene spletke? Premijer Grčke Alexis Tsipras je u zadnjih nekoliko mjeseci puno puta dirnuo u „žicu“ bankarskih smutljivaca, lihvara i političara koji brane interese najveće mafije na svijetu. U nedavnom obraćanju E.U. parlamentu Tsipras je rekao slijedeće: „Volio bih da shvatite kako prijedlozi grčke vlade neće donijeti dodatna opterećenja poreznim obveznicima Europske Unije. Moramo biti iskreni i shvatiti kako novac koji je dan Grčkoj nikada nije došao do grčkog naroda. Već je taj novac bio namijenjen spašavanju europskih i grčkih privatnih banaka.“ Unatoč istinitosti Tsiprasovih riječi, niti jedna članica Euro zone nije dala podršku Grčkoj već su se nastavili pratiti sramotni pritisci koji, uz pomoć Obamine administracije, najviše dolaze iz Berlina i kancelarije Angele Merkel. Zaboravljena povijest Puno puta, do sada, smo imali priliku podijeliti s vama sramotne informacije iz povijesti, a naročito niz laži koje su postale istina u našim povijesnim udžbenicima. Neke činjenice se jednostavno „zaboravljaju“ i izbacuju iz pisanih medija, a jedna od takvih skrivenih i bezobzirno zaboravljenih činjenica je otpis njemačkih dugova nakon završetka Drugog svjetskog rata. Grčki premijer Alexis Tsipras, rijetko viđen pošteni političar, nosi teško breme. Tsipras je u obraćanju E.U. parlamentarcima izjavio slijedeće: „Najvažniji trenutak solidarnosti u modernoj Europskoj povijesti se dogodio 1953. kada je Njemačka zatražila pomoć i oprost dugova koje je sebi natovarila na pleća kao gubitnik dva svjetska rata. Ona je tu pomoć i dobila. Pedeset posto njemačkog duga je automatski otpisan, da, to je zaista pravi primjer europske solidarnosti. Zar vi ne mislite da Grčka zaslužuje više od onoga što je dobila Njemačka?“ Da podsjetimo, Njemačka je nakon Drugog svjetskog rata trebala upasti u potpuno dužničko ropstvo jer su mnoge zemlje tražile, s pravom, odštetu za brutalno uništavanje infrastrukture, industrije, bankarstva, zaliha plemenitih metala, umjetnina, pljačke i ubojstava od strane Trećeg Reicha. Londonska konferencija kojoj je, ratom razorena Europa Njemačkoj oprostila 50% duga, dok je ostatak trebala platiti beskamatno u narednih 30 godina. Zahvaljujući Američkoj pomoći, u obliku Marshallovog plana i direktne financijske injekcije od 13 milijardi dolara (današnjih 150 milijardi dolara) te 50% oprosta dugova ugovorenih na Londonskoj konferenciji 1953. Njemačka je uspjela stati na noge te je u narednim mjesecima ugovorila otplatu ostatka dugova u 30-to godišnjem periodu. Iako je Grčka bila jedna od država koja je doživjela potpuno uništenje bankarskog i industrijskog sustava od strane nacista, Grci su oprostili Nijemcima 50%, a moderna njemačka država je otplatila tek jednu četvrtinu ratne odštete i to bez ikakvih kamata i revidiranja ukupnog iznosa shodno inflaciji. Neposredno nakon ujedinjenja 1990. godine, ekonomski moćna i politički utjecajna Njemačka je tražila od NATO saveznica da im se zalede svi dugovi ratne reparacije, prva na meti za zaleđivanja otplata je naravno bila Grčka. Traženje pravde i spletkarenje patokracije Alexis Tsipras je 08.02.2015. pred grčkim parlamentom oficijelno zatražio da Njemačka otplati svoje dugove koje je jednostrano prestala plaćati, te je zaključio kako je Njemačka dužna Grčkoj 303 milijarde dolara ratne odštete koju će prije ili kasnije morati plaćati jer od Grčke se očekuje ono što sama Njemačka ne poštuje. Tsipras pred grčkim parlamentom traži vraćanje dugova koje je Njemačka unilateralno odlučila zamrznuti odnosno poništiti 1990. godine. Bez ikakva pardona njemačka vlada na čelu s Angelom Merkel je odgovorila Grčkoj kako je stvar s ratnim dugom zaključena i zauvijek zatvorena 1990. godine te da oni Grcima ne duguju ama baš ništa. Iako bi o ovoj temi mogli pisati jako puno, željeli bi zamoliti svakog našeg čitatelja da razmisle kako je moguće da jedna zemlja koja sama ne uvažava obaveze koje su joj nametnute internacionalnim pravom te koja se političkim unilateralnim makinacijama izvlači iz istih, može i smije biti utjerivač dugova drugima? Na žalost razlog za takvu ogavnu situaciju i beskrajno licemjerje možemo ponovno potražiti s druge strane Atlantika.

VL
« 1 2 3 4 5 »
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.