Grčka stranka Syriza, koja vodi u anketama uoči izbora 25. siječnja na kojima bi mogla prvi put doći u poziciju da formira grčku vladu, želi da Europa organizira veliku konferenciju o oprostu duga. Irski premijer već je signalizirao da bi mogao podržati takvu ideju, a i neke druge visokozadužene zemlje EU mogle bi biti za.
Surađuju i s HDZ-om
Iako je ideja još u vrlo tankim povojima i čini se da bi vrijedila samo za Grčku, dođe li zaista do takve konferencije na kojoj se prvi put razgovara o oprostu dugova neke članice EU, i Hrvatska bi mogla biti zainteresirana da se aktivno uključi. Među zagovornicima oprosta duga Grčkoj je i Hans Werner Sinn, predsjednik uglednog njemačkog ekonomskog instituta Ifo iz Münchena. Taj institut, inače, surađuje s HDZ-om na izradi predizbornog ekonomskog programa. Sinn smatra da treba otpisati dio grčkog duga jer je jasno da ga Grčka nikad neće moći vratiti u cijelosti.
– Smanjivanje tereta duga u Grčkoj (a vjerojatno i drugdje) donijelo bi eurozoni puno kolektivne koristi – napisao je prekjučer na svome blogu Simon Wren-Lewis, profesor ekonomije s uglednog sveučilišta Oxford.
Vođa Syrize Alexis Tsipras najavio je da bi, u slučaju osvajanja vlasti, tražio sazivanje konferencije slične onoj koja je održana 1953. u Londonu, kada su zapadni saveznici odlučili oprostiti Njemačkoj 50 posto njezina vanjskog duga nakon 2. svjetskog rata. Druga polovica je reprogramirana s duljim rokovima otplate.
Njemački poslijeratni gospodarski oporavak može se pripisati i takvoj odluci o oprostu dugova i zbog toga neki ekonomisti i povjesničari kažu da je neobično da je Njemačka danas najveći protivnik oprosta dugova Grčkoj kad je, povijesno gledano, imala najveću korist od takve politike. Obično se njemačko poslijeratno gospodarsko čudo pripisuje Marshallovu planu i radišnosti Nijemaca, no bitan sastojak bio je i veliki oprost dugova. Oprost dugova dogodio se i 1991. u Poljskoj, kojoj su zapadni kreditori u ožujku te godine oprostili polovicu vanjskog duga želeći pomoći toj zemlji koja je odigrala važnu ulogu u rušenju komunizma.
No, i šefica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde upozorava da bi oprost dugova Grčke i sličnih zemalja imao posljedice na povjerenje ulagača.
– U načelu, kolektivni napori su dobrodošli, ali dug je dug i to je ugovorni odnos. Oprost, restrukturiranje i promjena uvjeta imaju posljedice na potpis i na povjerenje u potpis – rekla je jučer Lagarde za Irish Times.
No, za razliku od prijašnjih parlamentarnih izbora u Grčkoj, kada su svi vodeći političari u EU i financijska tržišta po svijetu strepili od mogućnosti pobjede Syrize, stranke koja se radikalno protivi mjerama štednje i reformama koje Grčka mora provoditi u financijskom programu pomoći vanjskih kreditora (Trojke), ovaj put ulazak Syrize u grčku vladu ne izaziva toliki strah.
Nisu ‘neodgovorna gomila’
Europski socijalisti i demokrati (S&D), politička obitelj kojoj pripada hrvatski SDP i druge vodeće stranke lijevog centra, ovaj put ostavljaju otvorenom i mogućnost da Grčkom vlada Syriza. Šef kluba S&D u Europskom parlamentu Gianni Pittella kaže da se nada da će u Grčkoj novu vladu formirati “sve lijeve stranke”, uključujući Syrizu. A bivši šef kluba S&D u EP-u Hannes Swoboda govori da Syrizu ne čini “gomila neodgovornih ljudi”.
>> Uzbuna - grčka ljevica vratit će EU u recesiju?
>> Grci: Oprostite nam pola duga, i Nijemcima ste!
Medjunarodni bankari ionako tiskaju "novac" bez pokrica i taj dug nije nista nego skupina brojki na papiru, tako da Grcka treba biti pametna i jednostavno prestati placati tim lihvarima, nakon cega ce joj jako brzo "oprostiti" dug. Cijela prica okoo duga je razotkrila neokolonijalizam u kojem svijet zivi u 21 stoljecu. Grcka bi mogla biti prvi domino u urusavanju sto je jako dobro jer su ti lihvari sada vec dosadilili svakome