Europska unija razmatra uvođenje posebnog 15-godišnjeg razdoblja nadzora za države koje u budućnosti postanu članice Unije. U tom bi razdoblju novim članicama, u slučaju kršenja demokratskih standarda, vladavine prava ili obveze lojalne suradnje s EU-om, moglo biti suspendirano pravo glasa ili uskraćena europska sredstva.
Plan je predstavila europska povjerenica za proširenje Marta Kos, koja je poručila da Unija želi spriječiti ponavljanje situacije s Mađarskom Viktora Orbána. "Nema više Viktora Orbána", rekla je Kos u razgovoru za Guardian i druge europske medije. Istaknula je kako EU mora imati brže i učinkovitije mehanizme od postojećeg postupka prema članku 7 Ugovora o EU-u ako neka nova članica počne kršiti vladavinu prava, demokraciju ili temeljne europske vrijednosti.
Prema postojećim pravilima, članak 7 omogućuje, u krajnjem slučaju, suspenziju prava glasa državi koja počini ozbiljno i trajno kršenje europskih vrijednosti. Međutim, taj mehanizam nikada nije doveden do kraja. Postupci povezani s demokratskim nazadovanjem u Mađarskoj i Poljskoj godinama su nailazili na političke prepreke, među ostalim zato što su dvije države koristile međusobnu potporu kako bi spriječile najteže posljedice. Novi bi mehanizam imao niži prag za uvođenje sankcija, ali bi vrijedio samo tijekom prvih 15 godina članstva. Nakon toga zaštitne mjere bi prestale vrijediti. Kos je objasnila da vremensko ograničenje treba spriječiti stvaranje članica "prvog i drugog reda". O prijedlogu će sada morati odlučivati države članice EU-a.
Stroža pravila dolaze u trenutku kada se proširenje EU-a ponovno našlo visoko na europskoj političkoj agendi. Među državama koje se trenutačno smatraju najbližima članstvu su Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina. Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine dodatno je ubrzala proces. Ukrajina i Moldavija podnijele su zahtjeve za članstvo samo nekoliko dana nakon početka ruske invazije, što je istodobno dalo novi poticaj procesu proširenja na zapadnom Balkanu.
Kos proširenje smatra i pitanjem europske sigurnosti i geopolitičkog utjecaja. Upozorila je da Rusija i Kina nastoje povećati svoj utjecaj u državama kandidatkinjama. "Ako nismo u stanju integrirati naše susjedstvo, netko drugi će doći i koristiti ga protiv nas", rekla je. Prema njezinim riječima, Rusija je uložila znatna sredstva kako bi zemlje poput Moldavije odvratila od europskog puta, dok Kina svoj utjecaj širi ponajprije kroz gospodarska ulaganja.
EU bi već sljedećeg tjedna trebao pokušati otvoriti nova područja pregovora s Ukrajinom i Moldavijom. Riječ je o pregovaračkim poglavljima koja obuhvaćaju unutarnje tržište i konkurentnost, uključujući gospodarsku i monetarnu politiku, poreze, istraživanje i medije. Kos je pritom naglasila da je prerano govoriti o tome može li država koja je u ratu ili ima zamrznuti sukob na svom teritoriju postati članica EU-a. Posebno osjetljivo pitanje bit će ukrajinska poljoprivreda. Kos je potvrdila da ukrajinski poljoprivrednici neće imati pravo na europske poljoprivredne subvencije dok istodobno postoje ograničenja pristupa ukrajinskih proizvoda tržištu EU-a.
Proširenje bi moglo donijeti i velike promjene u načinu funkcioniranja Unije. Ako EU jednog dana naraste na 35 članica, države će biti pozvane da u određenim područjima, poput porezne politike i sankcija, odustanu od prava veta kako bi se izbjegla blokada odlučivanja. Razmatra se i mogućnost smanjenja broja članova Europske komisije, odnosno odustajanja od dosadašnjeg načela prema kojem svaka država članica ima svog povjerenika. Takve su promjene i ranije nailazile na otpor. Irski birači su, primjerice, 2008. odbili Lisabonski ugovor, među ostalim zbog straha da bi Irska mogla izgubiti stalnog člana Europske komisije. Nakon jamstava europskih čelnika da će svaka članica i dalje imati svog povjerenika, Irci su godinu kasnije glasali za ugovor.
FOTO Gdje je najbolje provesti mirovinu? Ovih 10 zemalja najbolje je rangirano na svijetu
Otvori KEKS Pay
Odličan potez! Srbi u C. Gori su već bili u niskom startu s kajlama