Na prosvjedu pristaša turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana u njemačkom gradu Kölnu okupilo se najmanje 50 tisuća sudionika, zbog čega je u Njemačkoj porasla zabrinutost zbog opasnosti od nemira te je istovremeno upućena kritika turskim vlastima zbog prenošenja unutrašnjih sukoba i na tursku zajednicu u Njemačkoj.
U Njemačkoj, gdje živi više od tri milijuna Turaka, nakon pokušaja vojnog udara, došlo je do njihove podjele na pristaše i protivnike Erdoğana, što nerijetko završava krvavim fizičkim obračunima.
Zabrana ustavnog suda
Da sukob ne bi eskalirao, u Njemačkoj je Ustavni sud zabranio obraćanje turskog predsjednika pristašama okupljenima u Kölnu, koji je organizirala Platforma za demokraciju protiv udara. Erdoğan se prisutnima trebao obratiti putem videolinka iz Istanbula, međutim, zbog zabrinutosti policije za sigurnost građana, nije dopušteno obraćanje ni Erdoğanu ni bilo kojem drugom političaru iz Turske. Predsjednik Unije europsko-turskih demokrata Zafer Sirakaya smatra da s pravnog aspekta ova odluka nema nikakve utemeljenosti te da je vrlo je jasno da je riječ o političkoj odluci. Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier odgovorio je svim kritičarima, a ponajviše onima iz Turske, kako je „prenositi unutarnjopolitičke napetosti iz Turske u Njemačku i ljude koji drugačije razmišljaju zastrašivati, nedopustivo”.
U međuvremenu njemačka obavještajna služba, zbog zategnutih odnosa između turske i njemačke, pozorno prati skupinu povezanu s pokretom Milli Görüş (Nacionalni pogled), kojih ima više od 100 tisuća u Njemačkoj, a imaju više od 600 ureda diljem svijeta uključujući BiH, Kosovo i Sandžak. Ono što najviše zabrinjava njemačke obavještajne službe jest to što među članovima te organizacije ima mnogo simpatizera i pripadnika Al-Qa’ide i ISIL-a, koji su na ratištu u Siriji i u Iraku. Njemačka se vlada boji da ih Erdoğan ne bi iskoristio u obračunu s pristašama Fethullaha Gülena, ali i s Njemačkom, koja odbija izručiti njegove pristaše i zatvoriti njegove institucije. Pokret Milli Görüş afirmirao je turski oporbeni političar i bivši premijer Necmettin Erbakan kako bi Turskoj, u kojoj je nametnuti sekularizam, vratio “islamski sustav vladavine”, što implicira i šerijatski oblik zakonodavstva.
Erdogan na čelu pokreta
Pokret se posebno proširio među turskom dijasporom u zapadnoeuropskim zemljama, a cilj mu je da u svijetu zapadnog liberalizma tursko stanovništvo sačuva svoju religiju i običaje.
Na jednoj od manifestacija ove islamističke organizacije u Njemačkoj 2001. godine Erbakan je navijestio da će uskoro doći do islamizacije Europe zahvaljujući turskim i arapskim gastarbajterima te da je njihova zadaća intenzivno raditi na tome. Erdoğan je danas vođa organizacije “Milli Görüş”, koja od Turske želi napraviti islamsku državu.
>>Turska traži od Kosova da uhiti kosovskog novinara
Njemacku ne moze nitko da destabilizira vise od njihove vlade na celu sa Merkel.