Pritisak iz Beograda u onim je godinama bio stalno prisutan. Hrvati su bili stalno razdraženi

Veliki erudita, kulturni bastion, jedan koji vrijedi tisuću! Profesor Katičić je jedan od najvećih svjetskih klasičnih filologa, ako nije i najveći, koji govori i starogrčki i novogrčki kao što govori hrvatski. Indolog i to vedanski, sanskrtski ali i presanskrtski. Zatim osoba koja je otkrila sličnosti u povjesnicama u dvadesetak jezika i kultura predkršćanskog razdoblja gdje se motivi i junaci ponavljkaju samo su imena nešto različita. Naprosto živa legenda i genij nedovoljno poznat i prepoznat u našoj kulturi. Njegov rad mnogi nisu mogli slijediti, mediokrioteti nisu uspjevali niti pročitati onoliko koliko je Katičić znao za to vrijeme sam napisati. Nemam riječi za njega, moje puno poštovanje i kapa dolje, živjeli profesore i neka vas zdravlje i oči posluže!

kad procitate i druge komentare na razlicite teme,.. ovih koji pisi u ovome forumu o Hrvatskome jeziku onda znate tko i sta se zeli postici.............................. A o ovim clancima o Hrvatskome jeziku, mogu se samo smijati............Ako ovako nastave, bit ce clanaka u kojima se dovodi u pitanje dali Hrvati uopce postoje ili.....su to zapadni srbi.

Prije svega hrvatski jezik nije utemeljen na štokavskom narječju nego je stiliziran štokavskom ijekavicom. Isti jezik kao naš hrvatski je i gradišćanskohrvatski koji je stiliziran čakavskom ikavicom i razlikuje se malo u starim oblicima par padeža i s nešto više germanizama. On je uglavnom jednako zastupljen riječima iz sva tri narječja. Svaki Hrvat štokavac, kajkavec ili čakavac razumije prastari čakavski Istarski razvod jer da se taj tekst stilizira na štokavsku ijekavicu bio bi 95% isti kao današnji hrvatski. Notorna je činjenica da se zapadna štokavica razvila iz čakavice a srpski jezik iz rječnika kajkavaca Belostenca i Jambrešića te ostalih hrvatskih štokavaca. Suludo je uopće raspravljati tko je kome nešto uzeo kada je početak "srpskog" skup pjesmica polusenilnih baba iz Bosne i Hrvatske a što se tiče nekakvog istočnohercegovačkog narječja, pa svaka b.udala koja vidi kako izgleda ta istočna Hercegovina vidi da tamo nema niti vodovoda a kamoli tiskare, možda čak i danas. Taj tzv. istočnohercegovački je dubrovačka književnost koju su neki pokušali pripisati pri.mitivnim ijekavskim Vlasima koji još dan danas ne znaju pisati širom Korduna, Bosne i Banovine.

Mi svoj jezik, nazivamo hrvatskim, a Srbi svoj jezik nazivaju srpskim. Jedina osobnost srpskog jezika je, što ima dva ravnopravna narečja (ijekavsko i ekavsko), a podjednako pri pisanju koriste latinicu i ćirilicu. Snježana Kordić je u svojoj izvanrednoj knjizi objasnila, da su književni hrvatski i srpski isti jezik, i da su razlike čak i mnogo manje, nego u njemačkom jeziku koji govore Nijemci, Švicarci i Austrijanci. Svako potenciranje razlika je za domaću uporabu, jer u inozemstvu se to sve smatra istim jezikom. Sjetimo se suđenja Šešelju u Den Haagu, gdje je on tražio prevoditelje za srpski jezik. Na to mu je sudsko vijeće odbrusilo da je za sve njih to isti jezik, koji se službeno u sudu nazvan BHS (bošnjački, hrvatski, srpski). Kad su na mnogim univerzitetima u svijetu otvorene katedre za studij hrvatskosrpskog ili srpskohrvatskog, naše ministarstvo vanjskih poslova i veleposlanstva su prosvjedovali, ali oni su odgovorili da je to isti jezik, i da ne treba petljat politiku u lingvistiku. Poslednji slučaj je bio prije godinu dana, kad je katedra u Trstu nazvana "Odjel za srpskohrvatski jezik i književnost" i uopće nas nisu zarezivali što smo se bunili.

Hrvatski književni jezik je umjetna tvorevina poput jugoslavije. Ako ne postoji plodno tlo za tu tvorevinu, nece se uhvatiti. Originalni identitet i jezik hrvata su silna narjecja i cinjenica da se Hrvat sa sjevera i hrvat sa juga ne razumiju...

Snjezana Kordic je znanstvena gromada za doticnoga. Ugledna znanstvenica, intelektualno postena i cijenjena u svijetu.

U N2 je Snježana Kordić u detalje znanstveno objasnila što je naš jezik i da je razlika jedino u pismu i nazivu. Školovana je u zemljama gdje se stvara znanost a ne caruju plagijatori slični "akademici". Imamo najviše akademika uu evropi - natječemo se sa srbima nema tu znanosti s obje strane balkanska su to posla.