Nema strukturnih promjena. Tom rečenicom ekonomski stručnjaci "časte" najnovije vladine rezove. Analitičar Damir Novotny tvrdi da je dobra strana što je rast deficita zaustavljen jer se to moralo učiniti. No pitanje je hoće li se planirani prihodi i ostvariti. Najavu smanjenja stope zdravstvenog osiguranja za dva postotna poena, te ukidanja i znatnog smanjenja raznih pretporeza i parafiskalnih nameta, Novotny ne drži dovoljnom za značajniji porast gospodarske aktivnosti i rasta zaposlenosti. Po njegovu mišljenju, Vlada bi trebala izdvojiti tri do pet posto BDP-a za poticaje za investicije. Misli da "sreće" neće biti niti od povećanja stope poreza na dobit na 40 posto.
– Naša su poduzeća kronično nisko profitabilna, bez kapitala su i dobiti i nema se puno toga za oporezivati. Jedina iznimka su banke, telekomi i naftne tvrtke, ali njih se ionako može oporezivati, a neke su već i oporezuje, na druge načine – kaže Novotny.
Optimističan nije ni ekonomist Željko Lovrinčević koji tvrdi da je veći PDV zamjena za izgubljeni krizni porez te da se promjenama u sustavu poreza na dohodak samo 30 posto negativnih učinaka rasta PDV-a može kompenzirati. Smanjenje doprinosa za zdravstveno naziva rizičnim potezom jer ovisi o tome što će s novcem napraviti poduzeća. Vlada, kaže Lovrinčević, očekuje da će novac investirati, ali za to nema nikakvog jamstva. Što se tiče ušteda na rashodovnoj strani proračuna, nije mu jasno kako to misle učiniti bez izmjena Zakona o radu.
centras Obrtnici ne plaćaju porez na dobit već porez na dohodak. Ukratko, pojma nemaš a lupetaš.