Europska komisija predložila je relaksiranje europskih pravila o gospodarskom upravljanju, koja propisuju da države trebaju ciljati da im proračunski deficit bude ispod tri posto, javni dug ispod 60 posto BDP-a, a ondje gdje je javni dug veći da tempo njegova smanjenja bude jednu dvadesetinu godišnje, odnosno pet posto razlike između stvarne visine i cilja od 60 posto BDP-a.
Komisija predlaže da se promijeni upravo taj tempo smanjenja za 1/20, koji je u prošlosti vodio neke države članice u politiku stroge štednje, dok bi ciljevi od 60 i 3 posto ostali isti. Ali bi se ispunjenje tih ciljeva analiziralo s većom fleksibilnošću, od slučaja do slučaja, od države do države. Ipak, dok s jedne strane predlaže ublažavanje politike štednje, Komisija, s druge strane, želi pooštriti mogućnost uvođenja sankcija protiv država članica koje se ne drže zacrtane fiskalne discipline. Riječ je tek o prijedlogu Komisije o kojem se države članice tek trebaju složiti, ali za Hrvatsku je sve to važno jer ulaskom u eurozonu 1. siječnja 2023. dolazi i pod veću lupu Bruxellesa, odnosno Komisijina ekonomskog nadzora i koordinacije.
Novi sustav ekonomske vladavine u EU funkcionirao bi tako da bi Komisija na temelju svoje analize održivosti javnog duga svrstala svaku državu članicu u jednu od tri kategorija: one sa “znatnim”, one s “umjerenim” izazovima te one s “niskim”. Države bi potom morale izraditi srednjoročne fiskalno-strukturne planove, koje bi odobravala Komisija i usvajalo Vijeće EU, a potom bi se države koje su ih izradile morale držati tih planova najmanje 3-4 godine. Onima koji se ne bi držali tih planova, prijetile bi financijske sankcije, koje bi im mogla odrezati Komisija, a koje bi, prema riječima stručnjaka upućenih u izradu prijedloga, trebale biti i reputacijski, ne samo financijske bolne, pa bi kao takve služile kao upozorenje državama da ne skreću sa zacrtanog fiskalnog puta. Tek treba vidjeti kako bi sve te novosti funkcionirale u praksi.
Već dugo postoji dojam da je promjena tih pravila nužna jer inzistiranje na smanjenju javnog duga i deficita ograničava rast BDP-a, smanjuje prostor za investicije, a one su potrebne u zelenoj i digitalnoj tranziciji. U koronakrizi dug i deficit samo su rasli, pa je Pakt o stabilnosti i rastu bio suspendiran 2020. i ta suspenzija primjene pravila od 60 i 3 posto traje još do kraja 2023. godine.
– Naš prijedlog želi pomiriti tri imperativa, koja su komplementarna, ne kontradiktorna. Ukratko, želimo konačno staviti rast i stabilnost u isti rang te raditi učinkovito na postizanju i jednog i drugog – poručio je europski povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni.
