Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Al-Sisi kontrolira sve: imami uvjeravaju ljude da su prosvjedi – grijeh

U Arapskom proljeću pobijedila je kontrarevolucija, diktatura je sada žešća nego u "zlatno doba" Mubaraka
25. ožujka 2018. u 10:20 35 komentara 1703 prikaza

Nema sumnje da će na predsjedničkim izborima u Egiptu, koji će se održati od 26. do 28. ožujka, pobjedu odnijeti aktualni predsjednik 63-godišnji Abdel Fattah Al-Sisi i da su ti izbori samo folklor “demokracije” iako je u posljednji trenutak aktualni predsjednik Al-Sisi ipak dobio svog prvog protukandidata.

Sarkozy je pušten iz pritvora Odbacuje optužbe Podignuta optužnica protiv Sarkozyja

Čelnik stranke Ghad Mostafa Mousa uspio je prikupiti dovoljno potpisa egipatskih građana i zastupnika te predao prijavu nekoliko minuta prije isteka roka za kandidiranje, čime je Al-Sisi napokon dobio barem dekorativnu konkurenciju na idućim izborima jer se već činilo da će Al-Sisi biti jedini kandidat s obzirom na to da se oporba povukla i bojkotira izbore. Njegov prijašnji protukandidat, general Sami Anan uhićen je, a Hisham Genein teško ozlijeđen u napadu u Kairu, dok je bivši premijer iz Mubarakova doba Ahmed Shefik bio prisiljen odustati od kandidature.

Besplatne umre

Egipćani koji žive u provinciji Matruh imaju mogućnost osvojiti jednu od 500 besplatnih umri (odlazak na hodočašće u sveti grad Meku) ako glasaju na idućim predsjedničkim izborima. Besplatne umre dolaze usred poziva na bojkot izbora jer su potencijalni protivnici Al-Sisija ili u pritvoru ili su bili prisiljeni povući kandidaturu. Zbog toga je trinaest lokalnih i međunarodnih organizacija za ljudska prava uputilo prigovor egipatskoj izbornoj komisiji smatrajući da predsjednički izbori neće biti ni slobodni ni pošteni navodeći u svojem priopćenju kako “egipatska vlada tvrdi da je u ‘demokratskoj tranziciji’, ali se od demokracije udaljava sa svakim izborima”. Izborno povjerenstvo obećalo je da će voditi izbore “prema načelima neovisnosti, transparentnosti i objektivnosti”.

Da borba od početka nije ravnopravna, dokazuje i činjenica da je Mostafa Mousa jedva uspio prikupiti 47.000 potpisa građana i 36 zastupnika u parlamentu, dok je aktualni predsjednik Al-Sisi prikupio više od milijun potpisa i podršku 500 članova parlamenta koji broji 595 članova.

1 / 5
Egipat

Al-Sisi, bivši zapovjednik oružanih snaga, na vlast je došao 2014., godinu dana nakon što je s vlasti svrgnuo prvog demokratski izabranog predsjednika Muhameda Mursija, vođu Muslimanske braće u Egiptu koji je na vlast došao nakon 30-godišnje vladavine Hosnija Mubaraka, koji je s vlasti svrgnut u veljači 2011., početkom Arapskog proljeća. Bez obzira na izbore, za koje se već unaprijed zna i rezultat i pobjednik, ono što je evidentno i što misli gotovo 90 milijuna Egipćana jest da je danas jasno kako je pobijedila kontrarevolucija i da su izbrisane sve nade za demokraciju i bolji život koji su Egipćani priželjkivali 2011. kada su srušili Mubaraka, a mnogi za to dali i svoje živote. Mladi, koji su tada pokrenuli prosvjede s nadom u bolji život i demokraciju danas govore da je “revolucija ukradena ili pokopana, a nove su vlasti uspjele podmititi sve: pravosuđe, medije, parlament i sve ih staviti pod svoju kontrolu”. Sedam godina od početka Arapskog proljeća i izbijanja pobune protiv Hosnija Mubaraka, nade su definitivno ugušene kao i svaka oporba u autoritarnom režimu današnjeg Egipta, a stanje u državi je katastrofalno.

Umjesto boljeg života i standarda, Egipćani se suočavaju s velikim problemima koji uvelike utječu na sigurnost njihovih života, izloženi su džihadističkim prijetnjama i napadima, a gospodarstvo je u kolapsu. Od pada Hosnija Mubaraka 2011. godine, Egipat je doživio drastičan pad i stranih investicija i prihoda od turizma, nakon čega slijedi pad deviznih rezervi od 60% i pad BDP-a od 7% kao i brze devalvacije egipatske funte. Iako su Egipćani bili uvjereni da je tadašnji zapovjednik oružanih snaga Egipta, Al-Sisi, zemlju od islamističkih ekstremista spasio svrgavanjem predsjednika Muhameda Mursija, vođu Muslimanske braće, u srpnju 2013. godine, to baš i nije bila tako. Naime, od tada su islamisti izveli brojne napade na različite civilne, vojne i vjerske objekte, od kontrolnih punktova, poput onih u srpnju 2015. na Sinaju, kada je u nizu koordiniranih napada ubijeno najmanje 50 policajaca, do bombaških napada na sufijsku džamiju 40 kilometara od Al-Arisha, glavnog grada sjeverne pokrajine Sinaj u studenom prošle godine. To je bio najgori napad u povijesti zemlje s 305 ubijenih, uključujući 27 djece i oko 200 ranjenih.

U prosincu 2016. izveden je napad na crkvu San Marcos, koptske manjine u Kairu, kada je ubijeno trideset i ranjeno 50 ljudi. U travnju iste godine izveden je napad na dvije Koptske crkve, u Aleksandriji i Tanti, s 43 ubijenih i 120 ranjenih. Rušenje ruskog putničkog zrakoplova Airbus A321, koji je prevozio turiste iz kompleksa Sharm Al-Sheikh, na obalama Crvenog mora, u Moskvu, kada je ubijeno 224 putnika, u potpunosti je paraliziralo egipatski turizam. Kao što je poznato, prihodi od turizam pluća su Egipta. Sedam godina od masovnih demonstracija kojima je narod zahtijevao odlazak predsjednika Hosnija Mubaraka s vlasti, velike nade naroda gladnoga kruha, pravde i dostojanstva te demokracije ugašene su, a zahtjevi neispunjeni. Oduševljenje i euforija splasnule su pred razočaranjem nakon sedam burnih i turbulentnih godina. Danas je represija državnog aparata prema oporbi i neistomišljenicima bez sumnje gora nego ikad, čak i u vrijeme Mubaraka, pa i u najgorim vremenima 50-ih i 60-ih godina kada je na čelu Egipta bio predsjednik Gamal Abdel Naser. Osim političke represije, vlasti danas pokušavaju uvjeriti Egipćane da je prosvjed protiv predsjednika Al-Sisija i njegove vladavine čvrstom rukom – grijeh. I dok svećenici i imami moraju govoriti vjernicima na propovijedima i molitvama da je grijeh demonstrirati protiv vlade, kafiće, kulturne ustanove i izdavače redovito provjeravaju obavještajne službe.

Mobilizacija zbog Sinaja

Egipćani gledaju kako se zemlja vraća u stanje policijske države. Umorni od godina nestabilnosti nakon pobune, Egipćani su isprva podržali Sisija ne nalazeći mu alternative. Danas su bijesni jer se gospodarsko i socijalno stanje pogoršava iz dana u dan. Turistički sektor, jedan od stupova egipatske ekonomije, uzdrman je političkom nestabilnošću i napadima džihadista od početka 2012. Predsjednik Al-Sisi, koji je cijeli svoj život posvetio vojsci, pokušava Egipćane uvjeriti da mu nije stalo do predsjedničke pozicije ni moći, već isključivo želi pomoći Egiptu i egipatskom narodu. “Kunem se bogom da sam spreman odreći se funkcije predsjednika i odjenuti uniformu te se boriti uz snage sigurnosti. Živimo zajedno ili umiremo zajedno”, poručio je Al-Sisi Egipćanima prilikom svoje kandidature za predsjednika. Kako bi im to pokazao i djelom, Al-Sisi je malo više od mjesec dana prije predsjedničkih izbora pokrenuo veliku kampanju protiv vehabijsko-selefijskog terorizma na Sinajskom poluotoku pod nazivom “Sinaj 2018.”.

U studenom prošle godine Al-Sisi je naredio ministarstvima obrane i unutarnjih poslova da razrade plan za iskorjenjivanje terorizma na Sinajskom poluotoku, gdje su takve grupe stekle uporišta zaštićene stoljetnim vezama s nekim plemenima koja prakticiraju selefijski i vehabijski islam. Kako bi pokazao svoju vojnu moć i odlučnost, organizirao je neviđenu mobilizaciju. Plan u punoj provedbi znači blindiranje granica na kopnu i moru kako bi se kontrolirala trgovina oružjem i spriječilo kretanje islamističkih skupina i pokreta. Operacijom “Sinaj 2018.” Al-Sisi je uspio zadobiti podršku čelnika Koptske pravoslavne crkve u Egiptu Tawadrosa II. i vlasti sunitskog Sveučilišta Al-Azhar, kulturnog i vjerskog centra priznatog u cijelom muslimanskom svijetu. Uvjerio ih je da nema cilj samo iskorijeniti terorizam nego i postići ulazak u fazu gospodarskog oporavka, a možda i obustaviti puno krvaviji rat protiv terorističke organizacije Islamske države koja je prisutna u regiji. 

Vladimir Putin Planovi ruskog cara Putin ima pet godina da nađe svog nasljednika Vladimir Putin slavi pobjedu na predsjedničkim izborima Zahlađenje odnosa Zapad suzdržan u izražavanju čestitiki Putinu Vladimir Putin Za kormilom države već 18 godina Izbori potvrdili: Putin je jači nego ikad

 

Branimir Johnny Štulić
bori se već 4 desetljeća
Javio se bijesan Branimir Johnny Štulić, traži više milijuna eura: 'Nanijeli ste mi neizmjernu štetu'
ISTRAŽUJEMO
Ovo je najčešćih 10 vrsta spavača – prepoznaješ li sebe među njima?