Svi korisnici kredita u švicarskim francima moći će u roku od dvije godine produljiti rok otplate na najviše 40 godina ili, u dogovoru s bankom, i na dulje, odnosno najviše do 75. godine kreditno zaduženog.
Banke im za to neće naplatiti naknadu, ali je neće naplaćivati ako se korisnik i odluči opet vratiti na isti rok otplate koji je imao prije. Iako je takav potez dogovoren između osam banaka i Vlade, potpisivanjem Memoranduma o mjerama za ublažavanje položaja korisnika stambenih kredita ipak neke banke takvo što već imaju u ponudi – produljenje roka otplate ili konverziju kredita iz švicarskih franaka u eure, također bez naknade!
Naime, udjel nenaplaćenih stambenih kredita je u porastu i, prema zadnjim podacima, iznosi 11,2 posto te je stoga i bankama u interesu da idu ususret klijentu koji će biti osposobljen vraćati kredit.
Dužnici do 75. godine
Novost je što je potpisanim Memorandumom produljen rok otplate na 40 godina, što neke banke sada nemaju, kao ni dobnu granicu do 75 godina. Ona je najčešće oko 65 godina.
Stoga se sada i postavlja pitanje – koliko će se povećati broj kredita koje će, umjesto potpisnika kredita, morati vraćati njihova djeca. Iako, prema službenoj statistici, to tako ne bi trebalo biti tako s obzirom na to da je prosječna starosna dob kod nas za muškarce 72 godine, a za žene 79 godina. Ako se i prenese otplata, analitičari bi rekli, nije to osamljena situacija jer se, primjerice, i troškovi brodogradnje prenose godinama s generacije na generaciju. No isto tako, tvrde, prema iskustvima koje banke već imaju s produljenjem roka otplate, interes nije prevelik. Jer mjesečna se rata smanjuje za tek oko 150 kuna, a produljenje roka istodobno znači veću otplatu kamate.
Primjerice, prema izračunu u Hypo Alpe Adria banci, za stambeni kredit od 100.000 eura (protuvrijednost u CHF) realiziranom 2005. godine po tada vrijedećoj kamatnoj stopi (5,25%), na 30 godina, rata kredita iznosi 552,21 euro, a nakon prolongata iznosila bi 529,45 eura. Dodatno, prema računici, svi koji su uzeli kredit prije pet godina u švicarskim francima još su bolje prošli u odnosu na one koji su kredit uzeli u eurima. Potvrdila je to i članica uprave HAAB Tea Martinčić na potpisivanju Memoranduma.
Naknada oko 300 kuna
Pa prema računici koju je napravila Zagrebačka banka, klijent kojem je u listopadu 2006. odobren kredit u iznosu od 111.160 CHF sa 1. svibnja 2011. ukupno je platio banci 205.469,45 kuna, dok je klijent kojem je taj isti iznos odobren u eurima (70.000 eura) ukupno platio 209.508,70 kuna, iz čega je vidljivo da je klijent s kreditom u švicarskim francima uplatio manje za oko četiri tisuće kuna.
Stoga se pretjerano klijenti i ne odlučuju za konverziju kredita iz švicarskog franka u eure, to više što se i povećava glavnica za otplatu. Ipak za one koji se odluče na produljenje roka otplate, Vlada se u dogovoru s Javnobilježničkom komorom dogovorila za solemnizaciju ugovora plaćanje manje javnobilježničke naknade pa će, umjesto oko 2000 do 3000 kuna, ona sada biti oko 300 kuna. Ministrica financija Martina Dalić smatra da će to pozitivno utjecati na proračun jer, bez obzira na niže naknade, očekuje da će veći broj korisnika stambenih kredita produljiti rok otplate pa će tako i prihod od PDV-a na javnobilježničke naknade biti veći.
– Potpisivanje ovog memoranduma znači jačanje financijske stabilnosti i discipline – rekla je premijerka Jadranka Kosor.
Predsjednik uprave Privredne banke Božo Prka objasnio je da je grčka kriza utjecala na jačanje franka, ali se nada da će se tečaj franka vratiti na prijašnju razinu.
Samo dok taj mjehur od sapunice pukne, duznici u svicarcima ce umrijeti od gladi.