Od početka mandata Zorana Milanovića i njegove administracije u tvrtkama te ustanovama u većinskom državnom vlasništvu zaposlilo se gotovo 5100 ljudi. Istodobno iz njih je otišlo nešto manje od 14.000 radnika. U 32 državne tvrtke od kojih je Večernji list prikupio podatke o broju novozaposlenih i broju zaposlenika koji su tvrtke napustili trenutačno radi 56.036 zaposlenika.
HŽ i Pošta otpustili najviše
Tako je u ove tri i pol godine u tim tvrtkama broj radnika smanjen za nešto manje od devet tisuća. Iako se na prvi pogled čini da je došlo do ozbiljnog restrukturiranja, pravila "dva za jedan", u koje se zaklinjala ova vlada i prema kojem dva zaposlenika moraju napustiti tvrtku da bi se jedan zaposlio, držale su se rijetke tvrtke, a desetak njih čak je i povećalo broj ukupno zaposlenih. Stoga brojka od 5096 novozaposlenih krije i mnoga uhljebljivanja prema političkoj i rodbinskoj liniji. Pritom je potrošeno na desetke milijuna kuna na otpremnine za zbrinjavanje tehnološkog viška, no to nije sprečavalo tvrtke da u sustav uvode nove ljude.
Ukupno smanjenje broja zaposlenih uglavnom je posljedica restrukturiranja velikih sustava poput Hrvatskih željeznica iz kojih je u tri različite tvrtke otišlo 3975 ljudi, što je trećina svih zaposlenika koji su napustili sigurnost državnih tvrtki. U sustavu Hrvatskih željeznica zaposlila su se 483 nova radnika pa ukupno imaju 9121 zaposlenog. Na restrukturiranju su intenzivno radili i u Hrvatskim poštama koje su smanjile broj zaposlenih za 1353 radnika, čime su se držali pravila "dva za jedan" jer su otpustili 2250 ljudi, a zaposlili novih 897 radnika. Hrvatska elektroprivreda zaposlila je 639 ljudi u cijelom sustavu, koji je istodobno napustio 2501 radnik. Čak deset tvrtki zaposlilo je više ljudi nego što je iz njih otišlo od 2012. do sada, a među njima prednjači Financijska agencija iz koje je otišlo samo 167 radnika, a zaposleno je novih 268 pa je broj zaposlenih skočio na 3156 radnika. Uz Finu veliki rast zaposlenih imao je i APIS IT, tvrtka u javnosti poznata po zapošljavanju brojnih SDP-ovaca u koju se, u odnosu na ukupan broj zaposlenih, uhljebilo 33 posto novih ljudi. Čak 142 nova zaposlenika ušla su u APIS u kojem ukupno radi 421 radnik. I Hrvatska lutrija, mila SDP-ovcima, zapošljavala je više nego što je otpuštala. Tako su posao u HL-u pronašla 273 nova radnika, a zbog mirovine ga je napustilo 56 radnika. Ostale tvrtke, poput ACI-ja, Hrvatskih cesta, Plovputa ili Plinacra, neznatno su povećale broj zaposlenih, ali se nisu pridržavale pravila "dva za jedan". Ukupno dvije trećine tvrtki nije marilo za to pravilo.
Sezonski radnici
Neke tvrtke zapošljavaju i na određeno vrijeme pa je kod njih saldo novozaposlenih i onih koji su otišli teško izračunati. Hrvatske šume dostavile su nam odgovor prema kojem su od 2012. smanjile broj zaposlenih na 7162 u odnosu na zatečenih 8231. Međutim, tada su imali 583 radnika na određeno vrijeme, a danas ih imaju 1006. Zaposlili su novih 311 ljudi, a tvrde da ih je iz tvrtke otišlo 1380. Ipak, kad se zbroje sve vrste zaposlenja, u tvrtki je 646 ljudi manje, a ne tisuću, kako bi se iz odgovora dalo zaključiti. Zbog prirode posla Jadrolinija i zračne luke imaju popriličan broj sezonskih radnika.
>> Fina: Neto plaće kod privatnika 7,2% ispod prosjeka
5100 uglavnom sdpeovih uhljeba