Aktualni problem s dugovima za božićnicu iz 2001. godine zaposlenima u visokom obrazovanju i znanosti, zbog čega će pojedini fakulteti dospjeti pred bankrot, samo je repriza slučaja sa srednjoškolskim profesorima. Kad su oni sudskim odlukama počeli naplaćivati svoje božićnice sa zateznim kamatama i sudskim troškovima, mnoge srednje škole ostale su bez kune na računu u nemogućnosti da kupe i ono najosnovnije toaletni papir i kredu.
Fakultetima se sada ponavlja ista priča, a na dramatično stanje prvi su upozorili čelnici Zagrebačkog sveučilišta. Problem će sada tražiti brzinsko pronalaženje novca, najvjerojatnije preraspodjelom unutar proračuna mjerodavnog Ministarstva znanosti i obrazovanja, a mogao se i morao ranije rješavati. Tada bi konačan iznos bio znatno manji od 84 milijuna kuna, koliko su do danas sa zateznim kamatama narasla potraživanja zaposlenih. Da podsjetimo, zaposleni su 2001. godine trebali dobiti po 5140 kuna, što je do danas sa zateznim kamatama naraslo na osam do deset tisuća kuna neto po osobi, ili s porezom i doprinosima na 15-ak tisuća kuna! Stoga Vilim Ribić iz Sindikata znanosti i visokog obrazovanja s pravom upozorava da za štetu koja je državi i zaposlenima nanesena netko mora odgovarati.
A zapravo, jasno je tko je kriv Račanova vlada koja božićnicu iz tko zna kojih razloga nije željela isplaćivati, ali i sadašnja koja se u listopadu 2005. godine, unatoč zahtjevu Sindikata znanosti i visokog obrazovanja, nije željela nagoditi i platiti manje nego što će sada morati "istresti". Zlobnici bi rekli lako je kad ne daju iz vlastitog, nego iz džepova poreznih obveznika.
