Naslovnica Vijesti Hrvatska

Otkrivamo sve o porezu na nekretnine – u porezne škare 2,2 milijuna stanova i kuća

Porez se neće plaćati na nekretnine u vlasništvu lokalne samouprave te sakralne objekte u kojima se obavljaju vjerski obredi
24. ožujka 2017. u 07:15 222 komentara 75711 prikaza
dubrovnik
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Sve su općine i gradovi započeli s pripremama za uvođenje jedinstvenog poreza na nekretnine koji će se od iduće godine plaćati umjesto komunalne naknade, poreza na kuće za odmor i spomeničke rente. Prema zadnjem popisu, Hrvatska ima velik stambeni fond – čak 2,2 milijuna stanova i kuća koji će biti predmet oporezivanja. Zakon koji je prihvaćen potkraj prošle godine propisao je niz kriterija po kojima će se plaćati porez, no Vlada tvrdi da će za veliku većinu građana porezna obaveza biti ista ili manja od postojećih davanja.

Procjenjuje se da će vlasnicima 270 tisuća kuća i stanova sagrađenih nakon 1990. godine porezi ipak biti veći. Komunalnu naknadu dosad nije uvelo samo 12 malih općina, no i one će se morati “ukrcati na vlak” i slijediti kriterije koji su propisani zakonom o lokalnim porezima. Hrvatska je jedna od rijetkih postsocijalističkih država koja je zadržala komunalne naknade, koje su za građane koji ih plaćaju bile isto što i porez, no ne i za lokalne vlasti jer se novac od komunalne naknade mora koristiti namjenski – za poboljšanje komunalne infrastrukture i kvalitetu života u nekoj sredini, ali ne, primjerice, za plaće zaposlenih. Proračuni svih lokalnih jedinica, županija, gradova i općina kreću se oko 25 milijardi kuna, a Vlada procjenjuje da će im porez na nekretnine donijeti oko 2,4 milijarde kuna.

1. Što je točno predmet oporezivanja i tko je izuzet od obaveze plaćanja poreza na nekretnine?

Zakon je točno naveo što se sve smatra nekretninom koja postaje predmet oporezivanja: to je stambeni prostor, poslovni prostor, garažni prostor i drugi pomoćni prostori te ostali prostori bez namjene kao i građevinsko zemljište koje se koristi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti i neizgrađeno građevinsko zemljište ako se nalazi unutar građevinskog područja. Porez se jedino neće plaćati na neizgrađeno građevinsko zemljište i nekretnine koje su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave te na sakralne objekte u dijelu u kojem se obavljaju vjerski obredi. Svi ostali objekti predmet su oporezivanja, pa čak i one nekretnine koje nisu za uporabu, no na njih će se primjenjivati niži koeficijent. Slično kao i domaći građani porez će plaćati i stranci!

2. Zašto je neizgrađeno građevinsko zemljište predmet oporezivanja i koliki bi taj porez mogao biti?

Vlasnici neizgrađenog građevinskog zemljišta i sada plaćaju komunalnu naknadu, koja se za prosječni plac predviđen za gradnju obiteljske kuće kreće do stotinjak kuna godišnje. Ta bi obaveza od iduće godine mogla skočiti nekoliko puta. Budući da su mnogi građani vlasnici nekog komada zemljišta u građevinskoj zoni, točno ćemo navesti na koga se ta obaveza odnosi. Zakon kaže da se neizgrađenim građevinskim zemljištem smatra zemljište:

– koje svojom veličinom i oblikom ispunjava uvjete za građenje i opremljeno je najmanje pristupnom cestom, objektima za opskrbu električnom energijom i vodom prema mjesnim prilikama, a na kojemu se, u skladu s prostornim planom, mogu graditi građevine

– zemljište za koje je izdano rješenje o uvjetima građenja ili drugi akt vezan uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje

– zemljište na kojemu nije izgrađena nikakva građevina ili na kojemu postoji privremena građevina za čije građenje nije potrebna građevinska dozvola.

Neizgrađenim građevinskim zemljištem smatra se i zemljište na kojemu se nalaze ostaci nekadašnje građevine, odnosno na kojemu je započeto građenje. Nadalje, neizgrađeno građevinsko zemljište na kojem je započeto građenje smatra se izgrađenim prostorom i oporezuje se na način i pod pretpostavkama propisanim za prostore ako su protekle dvije godine od pravomoćnosti građevinske dozvole ili drugog akta za građenje ili od dana izdavanja potvrde glavnog projekta. Mnoge su općine i gradovi na pritisak vlasnika pretvarale poljoprivredno zemljište u građevinsku zonu kako bi mu digli cijenu, no sad bi mogao krenuti obrnuti proces ili će krenuti masovna prodaja građevinskih parcela.

3. Što građani sada mogu učiniti kako bi doznali kakve su im porezne obaveze?

Ne previše, jer općine i gradovi tek ustrojavaju vlastitu bazu podataka i prikupljaju sve relevantne informacije o stambenom fondu na svom području. Neki su gradovi, Biograd na moru naprimjer, uputili javni poziv svim građanima da dostave podatke o svojim nekretninama i ispune priloženi obrazac na web stranici grada dok su Daruvar i Našice slične obrasce dostavljali na kućne adrese. Tko god ima nekih dilema, trebao bi se obratiti lokalnim uredima u svom gradu ili općini. Krajnji rok u kojemu građani mogu dostavljati potrebne podatke je 31. listopada. Porezno će rješenje stići na kućne adrese do 31. ožujka 2018. godine.

4. Kakve su obaveze lokalnih jedinica?

Svi su gradovi i općine već trebali početi s ustrojavanjem evidencije o nekretninama. Ona će se temeljiti na podacima o komunalnim naknadama, no u tu bazu treba unijeti sve moguće vlasničke promjene, ishode legalizacija, dogradnje, nove stambene jedinice. Dvjestotinjak lokalnih jedinica koje nemaju porez na kuće za odmor mora pripremiti i evidenciju nekretnina koje služe za odmor, jer će se one oporezivati po većim koeficijentima od ostalih nekretnina. U ovoj fazi oporezivanja broj nekretnina u vlasništvu pojedinca neće imati utjecaj na visinu poreza nego njihova namjena, pa će porez biti veći ako se u nekretnini odvija neka poslovna aktivnost. Lokalne će vlasti do 30. studenog 2017. donijeti odluke o područjima zona, vrijednosti boda, vrijednosti koeficijenta zona za pojedine zone, vrijednosti koeficijenta namjene (Kn) i rokove plaćanja. Gradovi mogu socijalno ugrožene građane osloboditi plaćanja utvrđene porezne obveze, ali moraju naći izvore sredstava iz kojih će se namiriti utvrđena porezna obveza.

5. Što ako se ne zna vlasnik?

Poreze plaća vlasnik, korisnik ili posjednik nekretnine. Ako porezni obveznik nije poznat, u tom slučaju nekretnina postaje obveznik poreza. Nekretnini će se po službenoj dužnosti dodijeliti zastupnik, koji se može žaliti na postupak i porezno rješenje, no zastupnik nije u obvezi plaćanja. Pokaže li se njegova žalba neosnovanom, nekretnina će se teretiti za utvrđeni porez sve dok ga netko ne plati. Vlasništvo obavezuje, pa će se porez plaćati i na nekorištene ili napuštene nekretnine, no na njih će se primjenjivati blaži koeficijenti.

>> Našicama i Daruvaru prvima formulari za prijavu imovine    

>> Kupujete nekretninu? Evo kakvo je stanje na tržištu!

Elipso

  • 2fast4u:

    predviđam da će tko god uvede taj porez ovom pokradenom i opljačkanom narodu bježati sa Markovog trga

  • RomTailor:

    Vrijeme je za novi referendum...

  • Avatar Udruga_obrisanih
    Udruga_obrisanih:

    Prije drugog svijetskog rata postojao je porez na bicikle, upaljače, dimnjake itd. tako da ni sada ne treba očekivati ništa bolje, umjesto rezanja rashodovne strane poreza i ozbiljne optimizacije svih nivoa uprave i javnih poduzeća smišljaju se novi porezi i ... prikaži još! sve više se mladima otežava ostanak u Hrvatskoj

Message