Zbog neriješenog financiranja upitan je dio specijalizacija iz obiteljske medicine koje su ove godine već ugovorene u nizu županija i Gradu Zagrebu, upozorili su iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM). Trošak specijalizacija najvećim dijelom je na domovima zdravlja, no mnogi od njih ističu da iz vlastitih prihoda nemaju dovoljno novca za planirane i potrebne specijalizacije, a lokalne zajednice nisu predvidjele sredstva za te troškove.
"Za razliku od bolničkog sustava, dom zdravlja tijekom specijalizacije liječnika obiteljske medicine, uz specijalizanta, mora financirati i liječnika koji će ga zamjenjivati u ordinaciji. Budući da specijalizacija traje godinama, riječ je o trošku koji je za brojne domove zdravlja postao ozbiljna prepreka raspisivanju novih specijalizacija. A bez specijalizacija dio mladih liječnika koji već rade u obiteljskoj medicini napušta domove zdravlja i odlazi na 'bolničke' specijalizacije", objašnjavaju iz KoHom-a.
Ističu da odgovornost za planiranje kadrova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti imaju i osnivači domova zdravlja – županije i Grad Zagreb, koji moraju imati podatke o tome koliko im liječnika nedostaje, koliko će ih u sljedećim godinama otići u mirovinu te koliko je specijalizacija potrebno raspisati kako bi se taj odljev nadoknadio. No problem financiranja ne može se prepustiti isključivo lokalnoj razini, smatra KoHOM, već se Ministarstvo zdravstva mora uključiti u njegovo rješavanje i osigurati model u kojem specijalizacije neće ovisiti o financijskim mogućnostima pojedinog doma zdravlja. Nacionalnim planom predviđeno je 600 novih specijalizacija iz obiteljske medicine u sljedećim godinama a KoHOM upozorava da taj broj neće imati stvarni učinak ako istodobno nije osiguran novac za njihovu provedbu.
Jednako je važno zadržati liječnike koji već rade u obiteljskoj medicini. Radom Radne skupine za unaprjeđenje primarne zdravstvene zaštite pri Ministarstvu zdravstva povećani su prihodi primarne zdravstvene zaštite, uključujući prihode domova zdravlja. KoHOM stoga očekuje da se dio tog povećanja usmjeri na stručno usavršavanje liječnika, poboljšanje uvjeta rada i poštenije financijsko vrednovanje njihova rada.
Prema Digitalnom atlasu hrvatskog liječništva, u ordinacijama trenutačno nedostaje oko 120 obiteljskih liječnika, što zajedno sa 185 nepopunjenih mjesta u Mreži javne zdravstvene službe u djelatnosti obiteljske medicine, čini manjak od preko 300 obiteljskih liječnika u odnosu na predviđeni broj. Ni ti podaci ne pokazuju potpuno stanje jer dio ordinacija formalno ima nositelja tima, iako liječnika koji bi u njima stalno radio zapravo nema.
Samo u Zagrebu takvih je oko 120 ordinacija. Njihovi su nositelji zbog dugotrajnih bolovanja, specijalizacija, rodiljnih i roditeljskih dopusta i drugih razloga dulje odsutni, a pacijente liječe zamjenski liječnici koje je također sve teže pronaći. Zamjene se često mijenjaju pa dio pacijenata mjesecima, ponekad i godinama, nema stalnog liječnika koji poznaje njihovu osobnu i obiteljsku anamnezu, prati promjene u njihovu zdravstvenom stanju i prepoznaje rizike za razvoj bolesti. Gubitak takvog kontinuiteta skrbi otežava pravodobno prepoznavanje kroničnih i malignih bolesti te može dovesti do lošijih ishoda liječenja i većeg financijskog opterećenja zdravstvenog sustava, poručuju iz KoHOM-a.
Otvori KEKS Pay
Konačno informacija da se u Domovima zdravlja ne brinu se o pacijentima i vode lošu politiku zapošljavanja lječnika primarne zaštite. Kako Domovii zdravlja spadaju u nadležnost Grada Zagreba i tu su birani ravnatelji po političkom ključnu vladajućih Možemo I SDPa . Pitanje dokle će politika grada Zagreba odlučivati o zdravlju građana a ne struka?