Europska unija će 25. ožujka 2017. u Rimu proslaviti 60. rođendan. Toliko je prošlo od Rimskih sporazuma kojima su dani temelji današnjoj Uniji. No, to neće biti samo slavljenički događaj, već će se na osnovi onoga što će u Rimu objaviti šefovi država i vlada 27 članica znati ima li dobra stara Europa snagu preživjeti napad globaliziranog svijeta. Zapravo, već će se 17. veljače utvrditi inicijative koje će na rođendan biti promaknute.
Premda dosad stanje u EU nije puno utjecalo na izbore u pojedinim državama, ipak se nešto promijenilo. Jer, ako je europska nemoć u rješavanju problema vala migranata imala posljedice na politička kretanja u pojedinim državama, možda će toga biti svjesni političari u Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj i, vjerojatno, Italiji, gdje će se održati izbori u 2017., pa će pronaći minimum suglasja za budućnost EU. U to sam siguran jer u proteklih 60 godina prognozirala se propast EU, a ideja o kontinentu bez granica, slobodne trgovine i slobodnog kratanja ljudi i dobara postala je realnost. I za našu dobrobit ne smijemo razbiti ono što je stvoreno jer je to pridonijelo miru i boljitku. Možda će upravo 60 svjećica na europskoj torti prosvijetliti političare i na izborima neće pobijediti oni koji bi vratili granice i blokirali slobodu kretanja pa prema tome slobodu općenito.
U današnje vrijeme sve je teže prognozirati događanja. Na početku 2016. nije nitko predviđao pobjedu Trumpa na američkim predsjedničkim izborima pa je teško kazati kako će se on ponašati i spram europskih saveznika. Prognoze kako će Trump i ruski predsjednik Putin dogovoriti novu Jaltu, podjelu Europe na interesne sfere, također su bez nekih temelja. I dosad su političke krize nastajale nakon ekonomskih kriza.
Prema tome, možda je bolje pokušati shvatiti što bi se u ekonomiji moglo promijeniti. Razbijanje strojeva nije zaustavilo industrijsku revoluciju. Razbijanje Europske unije neće zaustaviti društvene i ekonomske promjene.
