Da je Hrvatska danas zapela negdje između modernog i tradicionalnog društva, pokazuje i to što imamo gradova u kojima se raspada svaki drugi brak i više od toga, kao u skandinavskim zemljama, ali i općina u kojima u protekle tri godine nije bilo nijednog razvoda! Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da po broju razvoda prednjače gradovi Opatija, Rijeka, Zagreb, Kastav, Zadar, Bakar, Krk, ali i siromašni Sisak te Bjelovar, dok gradovi s juga Hrvatske Imotski, Metković i Dubrovnik imaju najmanje razvoda i čvrsto su na brani tradicionalnog društva.
U osam općina u minule tri godine nije bilo nijednog razvoda, a među njima ih je polovica iz Dalmacije – Ston, Ružić, Prgomet i Lastovo.
Kriza razara brakove
Također među 15 općina s najmanje razvoda devet ih je opet iz Dalmacije, a to su Novigrad, Pašman, Milna, Proložac, Runovići, Zagvozd, Zmijavci, Mljet i Slivno.
S ulaskom u EU u Hrvatskoj, u kojoj se raspada skoro svaki treći brak, porastao je broj razvoda jer više nismo otok za sebe, nego smo otvoreniji kulturalnim utjecajima iz EU, a uz to na razvode utječe ekonomska kriza, psihološki i socijalni kontekst u kojem ljudi žive. Lani je u cijeloj zemlji sklopljen 19.501 brak, a razvedeno ih je 6.570.
Za gradove i općine s najviše i najmanje razvoda analizirali smo podatke u protekle tri godine. Ne razvode se samo liberalni i imućniji, nego i siromašni jer financijska kriza gomila frustracije i pospješuje razvode nestabilnijih brakova. Najbolji je primjer za to Sisak u kojem je lani bilo 189 sklopljenih brakova, a čak 101 razvod, dok se 2012. u tom gradu raspao tek svaki četvrti brak.
– Istraživanja pokazuju da posljednjih godina u SAD-u i zapadnoj Europi do razvoda brakova dolazi najviše zbog financijskih problema, koji ubrzavaju razvod nestabilnog braka koji bi možda opstao u boljim ekonomskim okolnostima. Veliku ulogu u razvodu brakova ima i stambena sigurnost te (ne)zaposlenost jer je veći broj razvoda među podstanarima ili u obiteljima u kojima je jedan od supružnika nezaposlen. U slučaju Siska povećan broj razvoda može se povezati i s gašenjem nekoliko velikih gospodarskih subjekata i brojnih manjih tvrtki što je mnoge obitelji dovelo u financijsku krizu – kaže demograf prof. Nenad Pokos s Instituta Ivo Pilar.
Patrijarhalni odnosi
Dodaje da kod analize razvoda u manjim gradovima i općinama treba biti oprezan vodeći računa o starosti stanovništva, što utječe na mali koeficijent razvoda, te o brzini rješavanja brakorazvodnih parnica na sudovima. Neke općine s malo razvoda imaju mali broj stanovnika i starije stanovništvo.
Kad je riječ o županijama, na prvom je mjestu po broju razvoda Primorsko-goranska u kojoj se raspada svaki drugi brak, pa Grad Zagreb, Istarska te siromašna Osječko-baranjska županija. Kad izuzmemo udarac koji je kriza zadala brakovima u siromašnijim županijama, ostaje pitanje regionalnih razlika između Primorsko-goranske županije, u kojoj se raspada svaki drugi brak, i Splitsko-dalmatinske, u kojoj se raspada svaki četvrti. U Dalmaciji odskače Zadar koji je lani imao rekordnih 178 razvoda, a 313 sklopljenih brakova.
– Zagreb, Istra i Primorsko-goranska županija liberalniji su od konzervativnije Dalmacije. Na relativno manji broj razvoda u Dalmaciji snažan utjecaj ima još uvijek čvrst patrijarhalni odnos u brakovima, iako je i u Dalmaciji sve manje žena koje su isključivo kućanice. Također, gradove i općine s većim brojem razvoda može se povezati i s većim stupnjem obrazovanijeg stanovništva. Ne treba zaboraviti da kod nas postoje i regionalne razlike u stopi alkoholizma i nasilja u obitelji, što znatno utječe na razvod braka, a s čime se u pojedinim krajevima ne želi izlaziti u javnost. Na razvod velik utjecaj ima i broj djece u obitelji jer su u suvremenim uvjetima brakovi s više djece stabilniji, a supružnici s manjim brojem djece lakše se razvode. U područjima u kojima su zastupljenija zanimanja poput onih u financijskom sektoru ili novinarstvu dolazi do češćeg odgađanja rađanja djece, što može utjecati na razvod braka – zaključuje Pokos.
Bez obzira na regionalne razlike u svjetonazoru, stručnjaci upozoravaju da će broj razvoda kod nas rasti još neko vrijeme, a broj sklopljenih brakova zbog ekonomske krize padati.
Žurno im treba psihijatrijska pomoć, a njihovoj djeci zdravstveni odgoj-modul 4. Sramota da se ne razvode u 21. stoljeću. Treba im objasniti da su sad moderne istospolne zajednice te razne vrste općenja sa svim i svakim. Gender je in, brakk je out. Migrantska djeca su in, hrvatska su out. Pa gdje oni žive?