Bili su izumrli u Hrvatskoj, a danas su se toliko razmnožili da građani traže pomoć i zazivaju odstrel
Fran Žaver Kesterčanek u lovačkom priručniku pisao je da su dabrovi u Hrvatskoj izumrli. U 1996. prvi dabrovi ispušteni su u šumi Žutica pokraj Ivanić-Grada, a u posljednjih desetak godina na nekim su područjima popunili kapacitete staništa i počele su se prijavljivati štete
Komentari 12
Dabar je prvotno istrijebljen gotovo iskljucivo zbog vrlo kvalitetnog, cjenjenog i vrlo skupog krzna. Ponovno naseljavanje je pohvalno ali tada kao i u svemu ostalom cime bi se drzava morala brinuti, se pojavljuje fenomen nebrige drzave. Od trenutka kada se dabar oporavio moralo se razmisljati o uvodenju pazljive berbe te vrlo cjenjene zivotinje. Pametno gospodarenje i zetva je najbolja zastita vrste. Oni koji ce izlovljavati dabra ce imati direktnu financijsku korist koja mora biti dovoljna da motivira lovce na krzno da se brinu o dabru ali i ljudima (naknada stete i sprecavanje stete) u blizini kojih dabar zivi. Dabar svojim kreiranjem brana i jezerca iza brana regulira vode i zapravo ublazava poplave od naglih oborina. Vremenom se jezerca iza brana napune nanosima tla i kreiraju vrlo plodno tlo. Dabar puno prije toga se seli nizvodno i ponavlja ciklus. Dabar zahtjeva pazljivo gospodarenje, strpljenje i razumjevanje jer je poslije covjeka najveci graditelj i kreator promjena na povrsini Zemlje.
Dabrovi su važni da očuvaju ekosistem. Npr. očuvanje vode branama
Traže odstrel dabra, jer radi malo štete u obnovljivom dijelu... Čovjek radi ogromnu, nepopravljivu štetu, pa nitko da ga ustrijeli.
Ako ih nije bilo od 1896.nisu nam ni sad trebali. Tako i vukovi, bilo ih je nešto i to je bilo dovoljno. Sad su se nakotili previše a i jedni i drugi a politika ne želi ni čut za problem i poduzet konkretne mjere jer važnija je živina od stanovništva na ionako prerijetko naseljenim područjima gdje ta divljač radi štete. Onda još kod obeštećenja cjepidlače samo kako ne bi isplatili odštetu.ako životinja nije odmah uginula nema odštete jer ju nije vuk ubio.vuk i dabar su zaštićeniji od Horvatinčića. Onda isplate iznos ispod tržišne cijene i ne uračunaju koliko bi ta životinja još donijela janjadi ili teladi i dala mlijeka a o stresu koji preživjele životinje doživljavaju kod svakog napada da i ne pričamo. Tu bi se mogao dodat i stres i frustracija vlasnika domaćih životinja što dovodi do prestanka bavljenja stočarstvom i dodatnog iseljavanja sa već ionako pustih područja
Možemo očekivat jednog dana da nam i dinosaure nasele ako ih uspiju klonirat. I oni su bili na ovim prostorima pa izumrli
Za štetu ne odgovara nitko
Manolique!Veliki Blek je ako se ne varam imao kapu načinjenu od krzna rakuna a ne od dabra.
Zimsko sirovo krzno dabra je vrijedno 25-45 dolara lovcu na krzna u otkupnoj stanici. Jednom organizirano zetve dabra bi u Europi morale donositi i veci prihod jer u Europi je obicno sve skuplje a prihodi manji.
Nisu ljudi džaba istrijebili vukove i dabrove prije cca 100 godina ...
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Ide mi na zivce da ljudi smjestaju zivotinje u samo dvije kategorije, stetocine I one koje se jedu. Pa valjda I zivotinje imaju pravo zivjeti na ovoj planeti. Nisu one krive sto su ljudi okupirali svaki kvadratni metar.