– Ne trebaju nam novi udžbenici te novi nastavni planovi i programi da bi se rasteretile školske torbe. Za to je potrebna samo volja – tvrdi akademik Vladimir Paar, koji u jeku najžešće rasprave o tome trebaju li učenicima sljedeće godine novi udžbenici aktualizira ideju da se torba olakša promjenom školskog rasporeda.
Ne spajati predmete
– Treba uvesti blok-satove pa će učenik, ako tog dana ima šest sati, morati nositi komplete udžbenika za tri predmeta, a ne za šest. Svaki nastavnik morao bi isplanirati što će sljedećeg sata raditi na svom predmetu i kazati učenicima što trebaju donijeti. Za svaki sat sigurno nisu potrebni i udžbenik, i radna bilježnica, i zbirka zadataka... Primjenom samo ove dvije ideje prepolovila bi se težina školske torbe – tvrdi akademik Paar, savjetnik bivšeg ministra obrazovanja Dragana Primorca. Paar ističe da su tu njegovu ideju podržali nastavnici u školi, ali da je nedostajalo volje u tadašnjem Ministarstvu obrazovanja da je se ostvari. Godinama na preteške torbe upozoravaju i roditelji i nastavnici, no mnogi sumnjaju da je išta moguće učiniti dok nastava ne bude u jednoj smjeni, a djeca knjige ne budu ostavljala u školi.
– Ta ideja o blok-satu već se jednom pokušala provesti, ali se u eksperimentalnoj fazi pokazalo da ima i negativne strane. Moja je škola bila jedna od onih u kojoj se raspored predmeta organizirao tako i ispostavilo se da je blok-sat moguć za predmete koji imaju i praktični dio, primjerice u fizici, kemiji, biologiji... Za sve ostale nije dobar jer djeci dva sata predavanja postanu dosadna i naporna. Izgube koncentraciju – prokomentirao nam je predsjednik Udruge ravnatelja osnovnih škola Nikica Mihaljević. Kaže da još imaju poneki blok-sat iz kemije ili fizike, ali povijest ili geografiju nikada ne vezuju u blokove.
On i njegovi kolege tvrde da je za ozbiljnije zahvate u školstvu, pa tako i u rasterećenju učeničke torbe nužno donijeti novi kurikulum te predmetne planove i programe. Akademici iz razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti žestoko su se protivili i ideji da se pojedini predmeti spoje u jedan.
I Grozd protiv novih knjiga
– Ne smije se na brzinu ulaziti u nedovoljno pripremljene i promišljene promjene obrazovnog sustava kao što su izrada i uvođenje kurikuluma, donošenje novih i mijenjanje postojećih udžbenika i slično. Rasprave o reformi školstva trebaju se temeljiti na snazi i uvažavanju znanstvenih i stručnih argumenata – poručili su akademici.
Prijedlogu ministra Jovanovića o novim udžbenicima usprotivila se i udruga Grozd koja smatra da bi mu prvi kriterij trebala biti dobrobit djece, a ne nečiji interesi.
>>Čemu novi udžbenici? Da bi izdavači i dalje dobro zarađivali
