Iako je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić svojedobno poželio
da Hrvatsko katoličko sveučilište počne raditi u jesen ove godine, još
se ne zna hoće li se zaista na tu novu instituciju u našem
visokoškolskom obrazovnom sustavu u akademskoj 2007./08. godini upisati
prva generacija studenata.
Sumnju dodatno izaziva to što se u objektima bivših vojarna na
Črnomercu, kamo se to sveučilište treba u cijelosti smjestiti, gotovo
ništa nije napravilo, ali i činjenica da od Ministarstva obrazovanja,
odnosno Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, Katoličko sveučilište
nije zatražilo dopusnice za studijske programe. Zbog toga se
posljednjih tjedana sve intenzivnije govori i nagađa da Katoličko
sveučilište svoja vrata studentima neće otvoriti ove godine te da ga
osim prostornih problema puno više muče kadrovski.
U tom kontekstu spominjalo se i to da su dekani pojedinih zagrebačkih
fakulteta već unaprijed svojim profesorima i predavačima zabranili bilo
kakvu suradnju s novoustrojenom obrazovnom institucijom. Što je od
svega toga točno, službeno nitko ne želi komentirati. Od članova
Povjerenstva Hrvatskoga katoličkog sveučilišta ne mogu se dobiti
nikakve informacije, a do njegovoga predsjednika Ivana Šaška nije
moguće ni doći jer se ne javlja na telefon.
U mjerodavnom Ministarstvu obrazovanja kažu da od njih, odnosno od
Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, nisu zatražene akreditacije
za studijske programe, no procjenjuju da za taj postupak Katoličko
sveučilište još uvijek ima dovoljno vremena.
Dva područja
– Postupak izdavanja dopusnica, ako su programi kvalitetno pripremljeni
te ako su osigurani ostali potrebni prostorni i kadrovski uvjeti, može
biti gotov za dva tjedna. Prema tome, Katoličko sveučilište još stigne
sve pripremiti za upis studenata u akademsku 2007./08. godinu –
objašnjava glasnogovornik Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa
Božo Pavičin. A da će studijski programi biti kvalitetno i na vrijeme
pripremljeni, doznajemo iz izvora bliskih zagrebačkom nadbiskupu
kardinalu Josipu Bozaniću.
– Još uvijek nije konačno definirano koliko će studija Sveučilište
imati. U svakom slučaju, ispunit će zakonske uvjete i najvjerojatnije
će početi s pet studija kojima će se pokriti dva znanstvena područja –
humanističko i društveno. Planirano je organiziranje studija
sociologije, prava i vjerojatno komunikologije te povijesti i
filozofije, no istine radi, konačnu odluku o tome hoće li filozofija
ostati na Hrvatskim studijima ili će se preseliti na Katoličko
sveučilište donijet će isusovci – objašnjava naš sugovornik.
Kao ni mnogim drugim našim sugovornicima, ni njemu nije jasno zašto
njegovi kolege iz Crkve, odnosno iz Zagrebačke nadbiskupije koja je
osnivač Sveučilišta, ne žele javno govoriti o Sveučilištu i zašto se
sve informacije još uvijek nastoje zadržati u tajnosti. Tvrdi također
da Sveučilište neće imati kadrovskih problema te da će osigurati
dovoljan broj predavača za odgovarajuća nastavna zvanja, a navodnu
zabranu profesorima s pojedinih zagrebačkih fakulteta da se honorarno
angažiraju kod njih komentira riječima:
– Na njih nismo ni računali. Imat ćemo potreban broj svojih nastavnika,
a ostale ćemo pronaći na ustanovama koje svojim ljudima neće
zabranjivati suradnju s nama. Nemamo namjeru svojim postupcima
izazivati Zagrebačko sveučilište ni dekane njegovih fakulteta –
naglašava naš izvor. Nakon humanističkih i društvenih studija, na
Sveučilištu bi se postupno, kako je to u svijetu i uobičajeno, uvodili
studiji medicine, biotehnologije, odnosno prirodoslovno-matematičkih i
tehničkih znanosti.
U sklopu studija medicine otvorit će se i bioetičke rasprave o pitanju
pobačaja jer, kaže naš sugovornik, kršćanske vrijednosti ne dopuštaju
da se bilo koje područje znanosti upotrebljava u negativne svrhe,
protiv čovječanstva, već za njegov boljitak i napredak. Kojim će se
tempom razvijati Katoličko sveučilište, ovisit će o kadrovima i
financijama, a osnivači očekuju da će ih, ako ne u cijelosti, barem u
značajnom dijelu financirati država.
Kriterij za upis na Sveučilište bit će izvrsnost, odnosno ocjene i
rezultati postignuti na klasifikacijskim ispitima, a nikako ne nečija
vjera ili nacionalna pripadnost. Nastava će biti organizirana u skladu
s Bolonjskim procesom, a svaka studijska grupa prema sadašnjem planu po
godini bi trebala imati pedesetak studenata. Dio studenata studirat će
besplatno, a dio će, kao i na drugim fakultetima, plaćati studije.
Računa se i s otprilike 150 zaposlenika različitih profila i zvanja. Na
katoličkim sveučilištima u inozemstvu, izuzevši ona u Americi, gdje taj
odnos može biti i drukčiji, 50 posto zaposlenika moraju biti katolici,
a može se pretpostaviti da će tako biti i kod nas.
Topliji odnos
– Smisao našeg sveučilišta jest ono što socijalizam nije volio –
oblikovati kompletnog intelektualca izgrađujući ga najprije kao osobu,
čovjeka, a tek zatim kao stručnjaka profesionalca. Obje komponente
moraju biti izvrsne. Težit ćemo individualizaciji nastave i toplijem
odnosu prema studentima što je i u duhu kršćanskih vrijednosti –
naglašava naš izvor. Ministar znanosti, obrazovanja i športa prof. dr.
Dragan Primorac pozdravlja osnivanje Katoličkog sveučilišta, a ta
sveučilišta u svijetu imaju dugu tradiciju.
– Mreža katoličkih sveučilišta iz svijeta može pomoći našem Katoličkom
sveučilištu u radu. Oni imaju kvalitetne standarde i mogu im pomoći
kadrovski i stručno. Ja priželjkujem da naše Katoličko sveučilište s
inozemnima pokrene zajedničke diplomske i postdiplomske studije što bi
značilo i početak mobilnosti studenata i profesora. To je jedan od
prioriteta naše obrazovne politike, a time bi se našim studentima
omogućilo da tijekom studija žive i uče u dvije, tri različite zemlje –
kaže ministar Primorac.
Prema njegovim riječima, s osnivanjem Pulskog sveučilišta završena je
mreža sveučilišta koju financira država. Ubuduće će država biti
zainteresirana za postojeća, izvrsna sveučilišta koja će možda jednoga
dana poželjeti doći u Hrvatsku.
– Kamo sreće da nam dođe harvardsko – pomalo u šali kaže Primorac i
dodaje: – Privatna sveučilišta više su nego dobrodošla, ali samo ako
imaju atraktivne programe, potrebne kadrove i odgovarajući prostor. Čuo
sam da dio kadrova s drugih fakulteta želi otići na Katoličko
sveučilište jer ne dvoji o kvaliteti njegovih programa i organizaciji
nastave.
Postupak izdavanja dopusnica za njihove studijske programe bit će
jednak kao i za druge. Hrvatska ima prostora za nove kvalitetne
visokoškolske institucije, a studenti će odlaziti tamo gdje su bolji
uvjeti, atraktivniji programi i prihvatljivija cijena – zaključuje
ministar Primorac.
Ivan Šaško medije ignorira, čak i Glas Koncila
Projekt Hrvatskog katoličkog sveučilišta nemjerljivo je važan za Crkvu
u Hrvatskoj, ali i za cijelo hrvatsko društvo. Stoga je nevjerojatno da
se o njemu u javnosti gotovo ništa ne može doznati osim šturih
informacija da se na njemu radi, da je Zagrebačka nadbiskupija osnivač,
da postoje dekreti o osnivanju i povjerenstvu, da će ono biti u bivšoj
vojarni na zagrebačkom Črnomercu... I to je više-manje sve što se moglo
čuti sa službenih crkvenih instancija.
Sve informacije o tome blokirao je, naime, predsjednik Povjerenstva
HKS-a prof. dr. Ivan Šaško, inače liturgičar i profesor na zagrebačkom
Katoličkom bogoslovnom fakultetu. On je svim drugim članovima
Povjerenstva zabranio bilo kakve izjave za medije, a sam je rekao da s
medijima ne želi imati posla.
Koliko je njegovo ignoriranje medija, dovoljno govori to da se na njega
žale i iz samoga Glasa Koncila u kojemu je intervju o katoličkim
sveučilištima dao čak i pročelnik Kongregacije za katolički odgoj
kardinal Zenon Grocholewski, ali od šefa Povjerenstva ništa. A javnost,
i crkvena i svjetovna, i te kako je zainteresirana za to što je
katoličko sveučilište, zašto ono postoji, kakva je praksa u svijetu...
Najnoviji primjer takve ignorancije jest emisija “Mir i dobro” Programa
religijske kulture 18. veljače. Dva tjedna pokušavali su novinari i
urednici doći do prof. Šaška, ali bezuspješno. Prilog o HKS-u objavljen
je, ali on ga je snimio i zatim je HTV-u, a među ostalima i kardinalu
Bozaniću, uputio pismo na čak osam stranica u kojemu je secirao gotovo
svaku sekundu priloga te sve proglasio neprofesionalcima,
nesposobnjakovićima, ljutitima, frustriranima jer ne mogu do
informacije, da zapravo napadaju projekt HKS-a.
A neozbiljnost autora priloga argumentirao je, primjerice, time što su
se Ministarstvu znanosti obratili pismeno, a da su njega zvali na
telefon! Štoviše, zatražio je od svih ispriku, ali i sankcije! A
kardinal Bozanić sve to tolerira, što znači i da podržava.
