Dogovor o preustroju Bosne i Hercegovine u četiri teritorijalne
jedinice, umjesto dosadašnja daytonska dva entiteta, otvorio je žestoke
svađe između političara unutar triju naroda, a ozračje je podsjećalo na
rasprave otprije gotovo dva desetljeća, kada se predstavnici Hrvata,
Srba i Bošnjaka nisu mogli usuglasiti o unutarnjem uređenju, što je bio
uvod u najkrvaviji rat na prostoru bivše Jugoslavije.
Protivnici unutar naroda
Četrnaest godina nakon završetka rata i nepravedno nametnutog, ali ipak
privremenog Daytonskog sporazuma, čelnici triju najutjecajnijih
stranaka – HDZ-a BiH Dragan Čović, SDA Sulejman Tihić i SNSD-a Milorad
Dodik – dogovorili su federalizaciju zemlje koja bi značila crtanje
novih unutarnjih granica u kojima bi Hrvati Bošnjaci dobili, a Srbi
zadržali svoju republiku, dok bi pak glavni grad BiH, Sarajevo, kao
četvrta jedinica postalo distrikt. Ove (federalne) jedinice imale bi
svoju zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Unatoč tome što sudionici u
javnosti drukčije tvrde, došlo bi do korekcija sadašnjih granica
entiteta. Tako bi se, primjerice, u sklopu buduće hrvatske federalne
jedinice našli i dijelovi Posavine gdje su Hrvati prije rata bili u
većini, dok bi Srbima pripali gradovi Drvar i Bosansko Grahovo.
Ovaj dogovor ima povijesno značenje, a već se naziva Daytonom 2 jer je
unutarnje uređenje zemlje kamen smutnje, zbog čega politički
predstavnici Hrvata, Srba i Bošnjaka godinama nisu niti mogli sjesti za
zajednički stol. Dogovor je, međutim, potaknuo manje stranke iz triju
naroda da počnu s optužbama o nacionalnoj izdaji, zbog čega će provedbu
ovog političkog sporazuma biti teško izvesti, ponajprije zbog žestokog
protivljenja većinskih bošnjačkih Stranke za BiH i SDP-a koji
zagovaraju unitarno uređenje BiH.
Dvotrećinska većina
– Tri konstitutivna naroda moraju pronaći svoju mjeru u organiziranju
BiH i najvažnije je da su to četiri jedinice koje imaju izvršnu,
zakonodavnu i sudsku vlast. Sve drugo vraćanje je u prošlost i jamstvo
neuspjeha, ocijenio je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.
I dok se u Mostaru dogovor iz Banje Luke, koji je praktično
operacionalizacija prije tri mjeseca postignutog sporazuma iz Pruda, u
najvećem dijelu tumači uspostavom republike, dotle je SDS optužio
Dodika da trguje Republikom Srpskom. Predsjednika SDA Tihića bošnjački
je član BiH Predsjedništva Haris Silajdžić ocijenio izdajnikom.
– Ovdje je riječ o dogovoru o podjeli Federacije. Republika Srpska
ostaje neupitna, prema tome, sve regije i entiteti odnose se na
Federaciju, što znači da ćemo imati entitet s hrvatskom većinom i sa
“stolnim gradom” Mostarom, da će Posavina ostati u Republici Srpskoj i
da ćemo imati distrikt Sarajevo i Bošnjake sabijene u tuzlanskom,
zeničkom i bihaćkom getu ili enklavi – tvrdi Silajdžić. Za promjenu
ustava i zaokret od Daytona potrebno je osigurati dvije trećine glasova
u državnom Parlamentu.
DAYTON 2
