Članice Raiffeisen grupacije traže ocjenu ustavnosti Zakona o potrošačkom kreditiranju

Od njih sam 2007 posudio 130,000 eura na 12 godina sa 7,5%. Do danas uplatio 127,000. Po njima, dužan sam jos 175,000 a otvoreno mi je 70,000 u ratama, tako da je dug 255,000. U to je upletena i bilježnicaa Crnčec, slučajno mama od još uvijek pomoćnika ministra pravosuđa Crnčeca. Mamu vam jodlersku i vama domaće kvislinšku

RBA austrijske zadruge i njihovo nelegalno poslovanje u RH. Povod: njihov prijedlog za ocjenu suglasnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju s Ustavom. Pravna sposobnost ili svojstvo biti subjekt prava u RH (pravne i fizičke osobe),znači bititi nositelj prava i obveza u okviru iurisdikcije RH. O pravima nećemo jer ih nemaju jer su ilegalni, ali nositelji kojih obveza u RH su nelegalne RBA zadruge? Poreznih? Jesu li imali obvezu ishoditi potrebne dozvole za legalan rad? Ustavni sud ima lagan posao. Odbaciti prijedlog kao podnesen od aktivno nelegitimirane pravne osobe i pravno nesposobne na teritoriju RH, te slučaj proslijediti na postupanje u DORH, USKOK, HNB, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo financija (porezna uprava), Ministarstvo rada... Tako to hoda u pravno uređenim državama...s obzirom na kriminalna nedjela koje je napravila upravo Raiffesen Štajarska prema Hrvatskim državljanima i hrvatskim Institucijama (Porez,financijske malverzacije..etc)..dakle još jedan plaćeni novinarski pamflet u cilju zastrašivanja prevarenih i opljačkanih građana RH..ni ovaj put ne bu prošlo..i jedino u čemu se slažemo je to da ćemo se naći na Sudu pa makar i u konačnici onome u Strasburu..o kaznenenoj odgovornosti i progonu svih onih koji rade ili su radili protiv građana republike Hrvatske možete tek očekivatidogađanja.. Zato dragi OŠTEČENICI ne dajte se zastrašivati od ovih prevaranata i otimača naše imovine.Članice bankarske grupacije Štajerske, odnosno RBA zadruge, Posojilnica Bank, ZVEZA bank pogrešno izvještavaju javnost u objavljenom Priopćenju iz niza nesporno utvrđenih činjenica: Krediti su plasiran izvan institucija Republike Hrvatske, u uredima posrednika i odvjetnika, koji su nelegalno prenosili novac preko austrijsko-hrvatske granice, nelegalno isplaćivali na ruke u svojim uredima, a naplaćivali su u obračunu čak i prijenos novca (dokaz: isplatnice) Niti jedna od navedenih 43 zadruge, banke ili štedionice nisu registrirane kod Trgovačkog suda u Republici Hrvatskoj, s otvorenom podružnicom čime bi rad na području Hrvatske bio legalan (dokaz: provjera u Trgovačkom sudu u Zagrebu) Prijenos novca preko granice nije prijavljen Deviznoj inspekciji, kreditno poslovanje nije prijavljeno Hrvatskoj narodnoj banci, Ministarstvu financija (dokaz: očitovanje HNB-a i Ministarstva financija) Ugovori kod javnog bilježnika solemnizirani su uz ovjeru potpisa samo s jedne strane, odgovorne osobe banke koje su ovlaštene za potpis nisu sudjelovali potpisu ugovora, solemnizirani su bez prisustva tumača što je sve protivno Zakonu o javnom bilježništvu. Javni bilježnici nisu provjerili pravnu osobnost kreditora i njegovo ovlaštenje davanja kredita na području Republike Hrvatske. Ugovori i javnobilježnički akti nemaju potrebnu nadovjeru (apostille), njihovi zastupnici nisu imali međunarodnu punomoć za zastupanje, u ugovoru nisu niti naznačeni kao punomoćnici, što je sve propisano zakonom (dokaz: javnobilježnički akti, provjera kod javnih bilježnika u čijim uredima su isti solemnizirani) nekretnine su procjenjivane odokativnom metodom, nisu načinjene službene procjene nekretnina kamate su obračunane lihvarskom metodom, glavnica se niti kroz deset godina otplate ne smanjuje kreditne obveze naplaćuju se preko Zavoda za mirovinsko osiguranje i FINE, dokumentima kojima se sredstva prenose sa računa dužnika na račun odvjetnika, koji nije ovlašten vršiti naplatu potraživanja Redovnom uplatom preko banke kredit se nije mogao plaćati, niti otplaćivati, iz razloga jer banke ne mogu zaprimiti uplatu za poslove koji nisu uredno registrirani, prijavljeni i koji su protivni Zakonima Republike Hrvatske niti po hrvatskim, niti po austrijskim zakonima Zadruge nisu imale pravo isplaćivati kredite izvan registriranog okruga (Štajerska u Austriji), a u Hrvatskoj isključivo članovima zadruge gruntovnice su upisivale založno pravo uz dokumentaciju koja nije valjana po hrvatskim zakonima (ugovori bez nadovjere i bez međunarodne punomoći) Nelegalne bankarsko-zadrugarske organizacije u Hrvatskoj su koristile privremeni OIB izdan nakon iskazivanja njihove namjere registriranja legalne institucije u Hrvatskoj Predstavnici tih organizacija osobno posjećuju dužnike diljem Hrvatske, unose u njih strah, i vrše na njih pritisak Ovršni postupci vođeni su na štetu ovršenika, pogrešno primjenjujući u istima materijalno pravo, i uz pogrešno utvrđene činjenice SVI PODNESITE TUŽBE ZA NIŠTETNOST Nenad Koljaja oštečenici rba zadruga

Imao bi za banke članice Raiffeisen grupacije Štajerske jednu zamolbu. Kada već traže uslugu (ocjenu ustavnosti) od Ustavnog suda, da uz to pitanje postave još jedno. Radi se o jednom klijentu kojem je jedna banka dodijelila kredit za auto u CHF. Nakon što je klijent odabrao rabljeni auto, prodavač ga je uputio da kredit za isti potraži u određenoj banci (jer "prodavač s njom ima ugovor"). Štoviše kupcu je rečeno u koju se točno poslovnicu mora javiti. I zaista, kupac odlazi u tu poslovnicu i tamo mu je ponuđen na izbor samo jedan kredit - u CHF. I taj kredit tada ne izgleda opako, a rata je ~ 740,00 kuna. Klijent nije imao izbora, "birao", "špekulirao" i sl. Auto je kupljen i počinje otplata. Međutim CHF pada i banka klijentu šalje dopis (2 navrata), da zbog toga što CHF PADA, oni njemu DIŽU kamatu. Međutim, tada CHF počinje rasti, ali sada više NEMA dopisa iz banke, da zbog toga što CHF RASTE, oni njemu SPUŠTAJU kamatu (po istoj logici po kojoj je svojevremeno dizana kamata, barem na onu početnu). Tako da pored rasta kursa CHF, klijent plaća i veću kamatu. Pa tako rata raste na ~ 1.100,00 - 1.200 kuna. Godine teku, da bi već pri kraju isplate tog kredita (valjda zbog pritiska javnosti), stigla ponuda da se taj kredit prebaci iz CHF u €. Ali traže da im se to ekstra plati, kojekakve naknade, skupo i nerazumljivo. Pa tako klijent, obzirom da se bliži kraj kreditu ostaje vjeran CHF-u. Pri samom kraju isplate, konačno dobivaju napad "dobrote", pa uzimaju od svojih usta i snižavaju ratu na ~ 950,00 kuna. Iako je klijenta javni bilježnik uputio, da mu je banka dužna (nakon isplate) vratiti i neka 2 dokumenta, oni su to odbili i rekli mu da mu je vraćena "Knjižica vozila" dovoljan dokaz, da je kredit isplaćen. I tako da se malo ponovim, pitanje bi bilo, da li je postupak te banke bio ustavan, pošten i logičan? Pa tako dok suci budu rješavali pitanje koje njih tišti, da onako, uz put, daju odgovor i na pitanje jednog, bivšeg klijenta jedne banke.