Čitav tjedan Večernji je list bezuspješno pokušavao od Ministarstva prometa i od Hrvatskih cesta doći do suvisloga odgovora na pitanje kada će se napokon izgraditi nova trasa državne ceste D2, poznate pod nazivom Podravska magistrala.
Europski koridor
Takvo pitanje nismo postavili bez valjanog razloga. Riječ o prometnici koja je - da su se ispunila obećanja što su ih davali političari svih boja tijekom zadnjih desetak godina - obično uoči ovih ili onih izbora - već davno trebala biti izgrađena.
Nova Podravska magistrala trebala je postati poveznicom između hrvatskog Zapada i Istoka, a u širemu smislu koridor koji prometno i, naravno, gospodarski povezuje zapadnu i jugoistočnu Europu.
Od Ministarstva prometa i Hrvatskih cesta uspjeli smo dobiti samo neslužbene informacije o tome da državna cesta D2 nije prioritet i da se vjerojatno neće naći u Planu građenja prometnica za iduće četverogodišnje razdoblje, koji bi Vlada trebala amenovati sredinom siječnja iduće godine.
- To je prometnica od životne važnosti ne samo za sve hrvatske županije uz rijeku Dravu, nego i za sve susjedne zemlje - izjavio je jučer dr. Dragutin Feletar, sveučilišni profesor u mirovini i dugogodišnji član HAZU-ova Znanstvenog savjeta za promet.
Ideja o gradnji nove trase Podravske magistrale - ceste od slovenske granice kod Ormoža, preko Varaždina, Koprivnice, Virovitiice, Osijeka i Iloka do srbijanske granice potječe s konca 90-tih godina prošlog stoljeća. Kao jedan od prioriteta godine 2000. uvrštena je u plan gradnje koji je donijela tadašnja koalicija predvođena SDP-om, no iduća, HDZ-ova Vlada, od tog projekta odustaje 2005. godine bez obrazloženja, iako je tada "koprivnički dečko" Damir Polančec u njoj ministar.
'Koprivnički dečki'
Iduće godine u Koprivnici je održana sjednica te iste Vlade, na kojoj se donosi odluka o ponovnom pokretanju projekta i osniva se "Povjerenstvo za ocjenu studije isplativosti Podravske magistrale" s Polančecom kao predsjednikom, no niti se to se povjerenstvo ikad sastalo, niti se nova Podravska magistrala počela graditi.
U isto to doba i oporbeni SDP gradnju te prometnice isticao je kao predizbornui adut, ali to nije pomoglo. Ništa nije pomoglo što je Josip Friščić, drugi "lokalni dečko" uskoro potao potpredsjednik Sabora.
- Za dionicu od Varaždina i Koprivnice već odavno postoje izvedbeni projekti, a nova trasa Podravske magistrale odavno je čak i ucrtana u prostorne planove županija, gradova i općina. Pitate me zašto, onda, dosad nije izgrađena? Politika - rekao je dr. Feletar.
U međuvremenu se bilježe nove i nove prometne nesreće u kojima pogibaju ljudi na "staroj" Podravskoj magistrali, a ta prometnica - kojom dnevno prođe između 15.000 i 20.000 vozila - zbog toga već godinama nosi neslavni naziv "cesta smrti".
Smjer kojim ide Podravska magistrala povezuje europski Zapad i Istok. Mađari planiraju izgraditi autocestu u istome smjeru, ali znatno sjevernije od Drave, a drugi prometni pravac koji postoji, onaj u Hrvatskoj uz Savu, nije dovoljan. Uopće nije sporno da je gradnja nove trase Podravske magistrale od ključne važnosti za gospodarski razvoj Koprivničko-križevačke i Varaždinske županije - kazao je dr. Dragutin Feletar, dugogodišnji član HAZU-ova Znanstvenog savjeta za promet. On tvrdi da je u tome smislu Podravska magistrala mnogo važnija od gradnje Podravsko-bilogorskog ipsilona, u vezi s kojim se u zadnje vrijeme lome koplja.
-Također postoji već godinama gotovi projekt brze četverotraćne dionice Virovitica - Slatina. Biseri su umjesto toga išli graditi nadvožnjak kod Jugovog polja, Slatinsku obilaznicu (bezpotrebno uz novu trasu podr. magistrale), te uglavnom praznu sjevernu obilaznicu Virovitice. Da su sve te novce koje su potrošili na te nepotrebne ceste utrošili na dionicu brze četverotraćne ceste VT - SL već smo se mogli voziti po njoj.