Zemlje članice eurozone ipak će spasiti Grčku od bankrota, odlučili su šefovi država ili vlada EU 27 na neformalnome summitu u četvrtak u Bruxellesu. Prvi je to summit koji je sazvao u skladu s Lisabonskim ugovorom imenovani stalni predsjedatelj Europskoga vijeća Herman van Rompuy. Glavna tema trebala je biti “Europa 2020.”, gospodarski program EU za nastupajuće desetljeće, koji bi naslijedio poluuspjelu Lisabonsku agendu. No, netom nakon što je Van Rompuy sazvao sastanak, nametnula se i druga tema, europska pomoć potresom razorenome Haitiju, a zatim i gospodarska propast Grčke, koja prijeti da će za sobom u ponor povući ne samo Španjolsku i Portugal nego i ugroziti postojanost zajedničke valute eura.
Izvlačenje iz gliba
Iako je u početku bilo otpora zahtjevima da eurozona pomogne izvući Grčku iz gliba, te se tražilo da je se prepusti pomoći Međunarodnoga monetarnog fonda - opravdavalo se to tvrdnjama da eurozona nema ovlasti prisiliti zemlju članicu da provodi nužne mjere, dok ih MMF ima – ubrzo je zaključeno da bi EU time narušio vlastitu vjerodostojnost i dodatno ugrozio euro. Njemačka i Francuska odlučile su stoga poduprijeti novu grčku vladu, koja je najavila strog program proračunske štednje, a i ostale su se zemlje članice, prema Van Rompuyu, dogovorile da će “odlučno i usklađeno djelovati”.
- Očekujemo da Atena u 2010. smanji proračunski manjak za četiri posto (sa sadašnjih 12, op. a.). Grčka vlada nije još zatražila nikakvu novčanu pomoć, ali zemlje eurozone stoje spremne uskočiti da sačuvaju novčarsku postojanost u eurozoni kao cjelini – izvijestio je novinare Van Rompuy.
Mjere MMF-a
Nakon ove političke suglasnosti, konkretne će mjere, na prijedlog Europske komisije i grčke vlade, donijeti ministarsko Vijeće EU za gospodarstvo i novčarstvo (ECOFIN) na svojemu redovitom mjesečnom sastanku u utorak u Bruxellesu, zaključili su europski čelnici. Njihovu će provedbu EK “pažljivo motriti zajedno s Europskom središnjom bankom te će temeljem stručnosti MMF-a predlagati nužne dodatne mjere”, zaključak je summita.
Sastanak je počeo s dva sata zakašnjenja zbog snježnoga kaosa u bruxelleskoj zračnoj luci i na okolnim autocestama koje ne održava zimska služba jer za njom do ove zime nije bilo ni potrebe, pa i ne postoji.
Problem je u ovome: Nijemci i Sjeverna Europa rade i znaju! Grcka i Juzna Europa ne rade i ne znaju! A htjeli bi zivjeti kao Nijemci. Manje suncanja, buzukija i ouzu, vise rada, i znanja, pa ce to mozda biti moguce za 10, 20 godina, Strajkovi to sigurno ne ce ostvariti.