Partnerstvo za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP) između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država predmet je najžešćih rasprava o trgovinskim pregovorima u novije doba. Širom Europe mnogi ljudi izrazili su svoje nade o prednostima boljeg povezivanja s našim najvećim trgovinskim partnerom. Međutim, mnogi su i zabrinuti zbog mogućeg utjecaja tog sporazuma na pitanja kao što su propisi o sigurnosti hrane i okolišu ili pružanje javnih usluga kao što su zdravstvo i obrazovanje.
Kome to sve treba?
Europska komisija koja vodi međunarodne pregovore o trgovini uime 28 država članica EU aktivno sudjeluje u toj raspravi, mrežno i izravno, primajući prijedloge i kritike. Primjerice, izlažemo pregovore javnoj kritici objavljujući prijedloge EU mrežno. Usto smo predstavili i temeljito promijenjen pristup osjetljivom pitanju najboljeg načina zaštite investicija.
TTIP je samo jedan dio trgovinske politike Europske unije koja danas uključuje rad na više od 20 sporazuma s više od 60 zemalja. Međutim, iz rasprave o TTIP-u mogu se izvući pouke za naš cjelokupni pristup.Danas kad pokrećemo novu opću strategiju Europske unije za trgovinu i ulaganja, mi te pouke primjenjujemo u praksi, osmišljavajući odgovorniju trgovinsku politiku utemeljenu na načelima djelotvornosti i usklađenosti s europskim vrijednostima.
Djelotvorna je ona trgovinska politika kojom se potiču rast i otvaranje novih radnih mjesta za dobrobit najvećeg mogućeg broja stanovnika Europe. Jedno od pitanja koja su se pojavila tijekom rasprave o TTIP-u glasi: „Kome služi trgovinska politika EU?" Moramo jasno iskazati da trgovinska politika služi svima – potrošačima, radnicima i manjim poduzećima kao i velikim multinacionalnim poduzećima. Trgovinom se otvaraju radna mjesta. Više od 30 milijuna radnih mjesta u Europi ovisi o našem izvozu. To je jedno od svakih sedam. Otvorenom trgovinskom politikom Europe usto se snižavaju i cijene te se povećava izbor za potrošače. Trećinu izvoza ostvaruju mala i srednja poduzeća.
Uklanjanje prepreka
Međutim, mi moramo učiniti više kako bismo osigurali da trgovinska politika koristi najvećem mogućem broju ljudi. Moramo pratiti primjenu trgovinskih sporazuma kako bismo osigurali da su poduzeća upoznata s uklanjanjem prepreka te da se prednosti prenose na potrošače. Moramo osigurati da mala i srednja poduzeća imaju sve informacije o novim prilikama koje im pružaju ovi trgovinski sporazumi, a kojima se mogu koristiti. Moramo osigurati i da u onom malom broju slučajeva u kojima gube u tržišnom natjecanju europski radnici imaju sredstva kojima će se moći koristiti da se prekvalificiraju i nađu nova radna mjesta. U okviru novog pristupa više će sredstava biti osigurano za sve tri potrebe.
Ništa od navedenog ne dolazi do izražaja ako nemamo trgovinske sporazume visoke kvalitete kojima se djelotvorno stvaraju gospodarske prilike. Iz toga proizlazi da moramo uklanjati sadašnje prepreke trgovini. Primjerice, moramo osigurati poduzećima iz EU mogućnost prodaje digitalnih usluga širom svijeta i omogućiti našim tehničarima da putuju u inozemstvo kada trebaju uvesti u upotrebu ili održavati proizvode visoke tehnologije kao što su vjetroturbine.
Osim toga, moramo stvoriti i veze s najvažnijim gospodarstvima svijeta. Iz nove strategije jasno proizlazi da su prioriteti zaključivanje kruga višestranih pregovora o trgovini iz Dohe, TTIP-a, našeg sporazuma o slobodnoj trgovini s Japanom i našeg sporazuma o ulaganjima s Kinom. Vidljiva je i naša namjera – kada i ako se ostvare uvjeti – da otvorimo pregovore sa zemljama poput Australije, Novog Zelanda, Filipina i Indonezije. Naše sporazume s Meksikom, Čileom i našim bliskim partnerom Turskom želimo osuvremeniti.
Naučene lekcije
Ako smo išta uvidjeli u raspravi o TTIP-u, to je da stanovnici Europe vjeruju da je bit trgovine šira od gospodarske djelotvornosti. Oni su u pravu. Stoga se novom strategijom u središte našeg rada postavlja zamisao da trgovina mora biti usklađena s našim europskim vrijednostima.
Trgovinskom politikom moraju se podržavati odluke koje stanovnici Europe donose kao društvo. Novom trgovinskom strategijom jamči se da se nijednim trgovinskim sporazumom neće potkopavati regulatorni standardi EU. Svaka promjena razine zaštite povezana s trgovinskim sporazumom može biti samo promjena nabolje, uključujući i propise o sigurnosti hrane te o zaštiti okoliša i osobnih podataka. Utvrđuje se i novi pristup EU pravilima zaštite međunarodnih ulaganja, pristup koji jamči pravo vlada da donose propise u javnom interesu. Novom strategijom više se ističe i transparentnost trgovinskih pregovora. U predstojećim tjednima i mjesecima objavit ćemo dokumente o pregovaračkim okvirima EU za još brojne druge trgovinske pregovore koji su u tijeku. Nekoliko će ih biti objavljeno na internetskoj stranici Europske komisije.
Trgovinom bi se trebalo koristiti za stvaranje političkog utjecaja kojim bi se promicale europske – i opće – vrijednosti širom svijeta. Zato predlažemo da se u sve nove trgovinske sporazume EU uvrste ambiciozne odredbe za suzbijanje korupcije. Osim toga, pojačat ćemo dijalog sa zemljama u razvoju gdje se trgovinskim povlasticama EU može najviše postići u borbi protiv kršenja ljudskih prava.
Povrh toga, kad su globalni lanci opskrbe tako čvrsto integrirani kao što su danas, potrošači žele biti sigurni da su proizvodi koje su kupili proizvedeni u pravednim radnim uvjetima i bez štete za okoliš.
Kraj dječjeg rada
Već se koristimo trgovinskim sporazumima kako bismo poticali naše partnere da prihvate i provedu odredbe međunarodnih konvencija o pravima radnika i o okolišu, u kojima su obuhvaćena pitanja od rodne diskriminacije na radnom mjestu do ugroženih vrsta. Trgovinskim sporazumima EU osigurava se i potpora gospodarskom razvoju najsiromašnijih zemalja u svijetu.
U skladu s novom strategijom bit ćemo i dalje usredotočeni na to, a radit ćemo i više, primjerice, određujući naše napore oko ukidanja dječjeg rada kao prioritet. U okviru TTIP-a namjeravamo osnažiti naša pravila za trgovinu i održivi razvoj više od bilo kojih na koje su se SAD i EU obvezali do sada, uključujući i ambiciozne odredbe o pravima radnika i zaštiti okoliša.
Stanovnici Europe znaju da se trgovinom može poboljšati naš životni standard. Iz rasprave o TTIP-u proizlazi i da žele biti sigurni da prednosti nisu osigurane na štetu naših vrijednosti i identiteta. U toj novoj strategiji sjedinjuju se oba cilja te tako nastaje putokaz prema djelotvornijem i odgovornijem napretku u kojem se uz blagostanje promiču i načela.
>>EU dobiva centar znanja za borbu protiv ekstremizma
>>Europska unija kreće u organizirani progon pedofila
Zašto je tajan u toj mjeri da ni npr. EU parlamentarci nemaju pojma šta je u njemu, nego uglavnom lobisti i nekoliko političara. A raju ko šiša, tak i tak raja nije zaintersirana osim ako se ne digne prašina (zvizdači). I ISDS je super duper dobar za korporacije jer mogu tužiti za potencijalnu ili već napravljneu štetu određenoj korproaciji i to na sudu koji nije podležan određenoj državi. Sud koji je izvan svih pravnih i zakonskih nadležnosti neke države. "Demokracija" na djelu. ................. I tko će biti odgovoran ako ne ispune sva obećanja, od miliona radnih mjesta, poboljšaanjaa ovog, onog, sve se sjaji i svi ćemo plesati od sreće? Naravno da će raja biti odgovorna, ili kao najbolja komedija bit će kriv Putin. ................. Trgovina je normalna stvar, i treba trgovati izmjenjivati usluge, robu itd., ali ne bilo kak i bilo kad. ........................... Te zašto se ne raspiše referendum u svakoj EU članci za ulaz ili ne ulaz. Zar to nije demokracija?