Državni zavod za statistiku dobio je još jednu pljusku, i to od srodne državne institucije. Hrvatski zavod za zapošljavanje, rekla je njegova ravnateljica Sanja Crnković-Pozaić, neće se više koristiti podacima te kuće za izračun službene stope nezaposlenosti u državi, nego će podatak o broju zaposlenih uzimati od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. To će učiniti jer, prema procjeni S. Crnković-Pozaić, statistički podatak ne obuhvaća sve zaposlene u državi, a ona smatra da je iz toga podatka izostavljeno oko 85.000 zaposlenih u državi.
Tvornica brojeva
Prvi usporedni račun pokazuje da je, koriste li se podaci Državnog zavoda za statistiku, stopa nezaposlenosti veća i iznosi 24 posto, a prema podacima iz mirovinskog sustava, konačni je podatak niži, a stopa nezaposlenosti 22,8 posto.
U uvjetima kada nezaposlenost u državi raste, kako god je računali, neutralnom promatraču igra brojkama zvuči pomalo smiješno, a promjena načina izračuna stope nezaposlenosti više kao potez očajnika.
Državni zavod za stastistiku, kao jedina službena tvornica brojeva u državi, svako je malo na udaru krititika. Prije nepunih godinu dana izbila je afera zbog načina izračuna porasta cijena na malo, koja je završila ostavkom ravnatelja. Ovih dana problematizira se kašnjenje u obradi popisa stanovništva, a statističare se optužuje da namjerno otežu s objavom podataka da se ne bi doznao udio nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu. Posljednja kritika ima težinu jer dolazi od osobe koja, osim što je ravnateljica državnog zavoda za zapošljavanje, iza sebe ima i znanstvenu reputaciju, te su joj "brojke" glavni alat kojim se služi u svom poslu.
Na njezine primjedbe ravnatelj DZS Marijan Gredelj odgovara:
- Službeni statistički podaci o stopi registrirane nezaposlenosti, kao i podaci na temelju kojih se taj pokazatelj izračunava, metodološki su sasvim neupitni, a za njihovu pravilnu upotrebu nužno je korištenje metodoloških objašnjenja koja se navode.
Gredelj još kaže da je metodološki definicija zaposlene osobe u statističkim istraživanjima različita od definicije kategorije aktivnih osiguranika u HZMO-u.
"Mrtve duše"
Slično kao i Državni zavod za statistiku tvrdi i ekonomist Željko Lovrinčević, koji smatra da nema razloga da se zbog podatka o broju zaposlenih Državni zavod za statistiku ponovno izlaže kritici.
- Među osobama koje se vode kao aktivni osiguranici mirovisnkog sustava su i osiguranici koji nisu zaposleni. Postoje ljudi kojima poslodavci plaćaju staž iako im je prestao radni odnos, postoje ljudi koji sami sebi uplaćuju staž iako ne rade, a među osiguranicima se pojavljuju i "mrtve duše" jer ni ta evidencija nije pročišćena - upzorava Lovrinčević te dodaje da je grupa ekonomista svojedobno došla do podatka da je u mirovinskom sustavu između 35.000 i 40.000 osiguranika koji nisu u radnom odnosu.
- To je odlazak u drugu krajnost i nepotreban udarac na kredibilitet statističkog zavoda - upozorava Lovrinčević te dodaje da bi državi bilo mnogo bolje da se odlučila na izračun stope nezaposlenosti prema metodologiji međunarodne organizacije rada, a politiku zapošljavanja odvojila od socijalne politike.
Ljubica Gatarić
Otvori KEKS Pay
