Iako je zamjenik američke državne tajnice William Burns posjetio Zagreb u sklopu regionalne turneje, Hrvatska je ipak imala drukčiji tretman od Srbije, Kosova i BiH.
Zadovoljstvo zbog odštete
Cilj američkog izaslanstva bio je jasan – procijenili su da je ovo ključni trenutak da bi se regija stabilizirala i pokrenula, posebice na putu prema euroatlantskim integracijama, a Hrvatska u tom procesu nije problem nego rješenje. – Od potpisivanja Pristupnog ugovora, Hrvatska se pozicionirala kao model zemljama regije – jasan je Burns. Dragocjeno je iskustvo pregovaranja s EU te reforme, kojima su se u Hrvatskoj gradile institucije. Hrvatska, sada i kao politički partner SAD-u, može konkretno pomoći regiji, a o modelima partnerstva još će se razgovarati – kaže ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.
Burns ne propušta napomenuti da SAD podržava euroatlantski put regije. Podržava kandidaturu Srbije za EU, no tomu je preduvjet ispunjavanje reformi i političkih uvjeta, poput onoga da je Kosovo politička realnost.
– Bilateralna suradnja iznimno je važna – napominje Burns, ne propustivši komplimentirati Hrvatskoj na dijalogu i dobrim odnosima u regiji te rješavanju problema, poput povratka izbjeglica. Usto, SAD je iznimno dobro prihvatio hrvatsku namjeru da riješi problem odštete Židovima iz Drugog svjetskog rata, što je u Izraelu istaknuo predsjednik Ivo Josipović, s kojim se Burns sastao poslijepodne. Donedavno je SAD otvoreno iznosio kritike na račun loše investicijske klime, birokracije te nefleksibilnih radnih zakona, no to se – promijenilo.
– Jasne su nam ekonomske teškoće u Hrvatskoj, no želimo naglasiti da podržavamo Vladu u ekonomskim reformama. Poboljšanje investicijske klime moglo bi brzo potaknuti ekonomski rast, a mi ćemo iskoristiti i Ron Brown forum da ohrabrimo investicije – kazao je.
Malo prekoračenja
No, poslovna suradnja dijelom je – za hrvatsku stranu – otežana viznim režimom sa SAD-om, čega su Amerikanci svjesni i poručuju kako će učiniti sve da se sustav liberalizira. Još su lani ispunjeni svi uvjeti osim jednog: postotak je odbijenih viza hrvatskih građana godinama otprilike pet posto, a prema američkim zakonima, potrebno ga je spustiti ispod tri posto. No, mogućnost leži u prijedlogu izmjene zakona o izuzeću iz viznog režima o kojem treba odlučiti Kongres, a koji od kriterija navodi nizak postotak stranaca koji prekorače dopušteni turistički boravak od devedeset dana.
– Nadamo se da će uzeti u obzir podatak kako vrlo malo hrvatskih građana prekoračuje dopušteni boravak – govori V. Pusić. Kako se doznaje, najveći broj odbijenih viza odnosi se na Hrvate iz BiH koji imaju dvojno državljanstvo.
@ munjenko Tako je to na ovom forumu heheheeehehe zavijere su svugdije u glavama budalal