Emmanuel Macron nadao se u nedjelju osvojiti drugi mandat na mjestu predsjednika Francuske, u borbi protiv Marine Le Pen i uz nadu da posljednje predizborne ankete, koje su mu predviđale 57 posto glasova, ipak nisu pogrešno odražavale raspoloženje birača.
U drugom je krugu centristički predsjednik Macron pokušavao pridobiti ponajprije one birače koji su prije dva tjedna dali povjerenje kandidatu krajnje ljevice Jean-Lucu Mélenchonu, trećeplasiranom u prvom krugu. Premda među Mélenchonovim biračima ima mnogo onih ljevičara koji tvrde da su im podjednako odbojni i Macron i Le Pen, apel koji je uputio sâm Mélenchon, da nijedan glas s ljevice ne smije u drugom krugu otići krajnjoj desnici, trebao je Macronu osigurati kritičnu masu za pobjedu.
I drugi slabije plasirani kandidati koji su otpali u prvom krugu, iz nekoć tradicionalno najjačih (danas jako oslabljenih) stranaka Republikanaca i Socijalista, kao i iz stranke Zelenih, signalizirali su svojim biračima da je u drugom krugu bolje dati glas Macronu nego Le Pen.
Strah od krajnje desnice
Tako se ponovo do posljednjeg dana kampanje činilo da u drugom krugu francuskih predsjedničkih izbora mnoge Francuze motivira strah od dolaska kandidatkinje krajnje desnice na vlast. Ipak, ta i takva kandidatkinja prema anketama je uživala najveću podršku birača otkako obitelj Le Pen izlazi na izbore.
Prije pet godina u drugom je krugu protiv Macrona osvojila 34 posto, a ankete su joj predviđale da bi na današnjim izborima mogla osvojiti 43 posto. Birališta su u trenutku zaključenja ovog izdanja još bila otvorena, a projekcije rezultata nisu bile objavljene.
Najbolji rezultat koji je njezin otac Jean-Marie Le Pen osvojio nakon što se jedan jedini put probio u drugi krug, 2002., bilo je 17,8 posto protiv Jacquesa Chiraca. Tada se prvi put dogodila mobilizacija francuskih birača protiv krajnje desnice.
Marine Le Pen prvi put se natjecala za predsjednicu Francuske 2012. kad je ispala u prvom krugu sa 17,9 posto osvojenih glasova. U drugoj takvoj utakmici 2017. ušla je, dakle, u drugi krug i poražena je od Emmanuela Macrona, tada nove pojave na političkoj sceni s novom strankom, a jedna od razdjelnica koja ih je dijelila i tada i danas jest odnos prema EU.
Macron je snažno za Europsku uniju koju želi reformirati, ali u kojoj nedvojbeno vidi korist i kompatibilnost s francuskim nacionalnim interesima, dok je Le Pen godinama otvoreno zagovarala izlazak iz eurozone, pa i iz cijele Unije, a u ovoj kampanji to nije govorila tako otvoreno, no Macron ju je u TV sučeljavanju prozvao da to i dalje zagovara, samo neizrečeno.
Le Pen tvrdi da bi Europsku uniju reformirala tako što bi jačala ulogu nacionalnih država i da bi to bila "Europa nacija", a ne Europska unija kakva sada postoji. Macron tvrdi da on već pet godina reformira EU iznutra i da Le Pen ne bi imala s kime provesti to što zamišlja, nego bi izolirala Francusku u Europi.
Marine Le Pen svoju je kampanju temeljila na priči o višegodišnjem slabljenju kupovne moći Francuza, što u kombinaciji s aktualnom vrlo visokom inflacijom zvuči kao priča koja mnoge muči. Mnogi birači žele da država riješi njihove probleme s padom životnog standarda, a u Le Pen vide nekoga tko, za početak, brine o toj temi i, ako pobijedi, možda može nešto promijeniti.
No, gospođi Le Pen kampanju je donekle poremetio i Vladimir Putin. Bliski odnosi s ruskim predsjednikom koje je Marine Le Pen godinama održavala postali su toksični za mnoge francuske birače nakon što je Rusija pokrenula brutalnu agresiju na Ukrajinu i, posredno, na poredak mira i sigurnosti u Europi. Macron je u TV sučeljavanju krenuo u frontalni napad na Le Pen zbog činjenice da je njezina stranka 2015. dobila višemilijunski kredit od rusko-češke banke, koji i danas otplaćuje, pa je Le Pen stoga, tvrdi Macron, ovisna o Rusima.
Putin za nju nije državnik s kojim može razgovarati braneći francuski interes, nego je njezin bankar, inzistirao je Macron.
Pozorno praćenje izbora
Banka koja je njezinoj stranci posudila novac u međuvremenu je bankrotirala, a potraživanje o kojem je riječ preuzela je ruska tvrtka Aviazapčast, koja surađuje s ruskim Ministarstvom obrane, otkrio je ovih dana Wall Street Journal. Vrijednost je kredita 12 milijuna eura, a ruska tvrtka, koja se inače baš i ne bavi davanjem zajmova, produljila je rok otplate i tako pomogla gospođi Le Pen da se bolje pripremi za ove predsjedničke izbore.
Kredit je trebao biti vraćen 2019., ali još nije – neki vjeruju i zbog očekivanja Rusije da bi izbor Le Pen za predsjednicu Francuske bio daleko isplativiji za ruske interese od vraćanja u nju uloženog novca.
Zbog toga, ali i niza drugih razloga, ishod današnjeg drugog kruga francuskih predsjedničkih izbora pozorno se prati i u mnogim drugim glavnim gradovima, od Moskve i Bruxellesa do Washingtona i Pekinga.
>> VIDEO Macron o padu letjelice u Zagrebu: 'Svi smo bili šokirani, radimo skupa s Hrvatskom'
A Splićani za Đogaša uskoro. Lik pljunuti negativac iz filma "Nema zemlje za starce".