Europska komisija u najnovijem godišnjem izvješću o napretku Srbije upozorava na ozbiljne probleme u funkcioniranju demokratskih institucija, sve snažnije pritiske na novinare i civilno društvo te izostanak ključnih reformi u području vladavine prava. Posebno zabrinjavaju postupanje policije tijekom studentskih prosvjeda i činjenica da brojni napadi na demonstrante i aktiviste nisu dobili odgovarajući institucionalni odgovor. Proizlazi to iz dokumenta koji bi Europska komisija trebala objaviti u srijedu, 4. studenoga, a u čiji je sadržaj imao uvid Radio Slobodna Europa (RSE). Izvješće obuhvaća razdoblje od kraja 2025. do rujna 2026. godine, pa se ocjene odnose na djelovanje prethodne vlasti predvođene Srpskom naprednom strankom (SNS), prenosi Nova.rs.
Prema ocjenama iz Bruxellesa, Srbija nije ostvarila napredak u području vladavine prava, dok su rezultati u suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala ostali ograničeni. Napretka nema ni u usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije. Jedna od ključnih zamjerki odnosi se na stanje demokratskih institucija, čije je funkcioniranje bilo otežano dubokim političkim podjelama. Europska komisija pritom posebnu pozornost posvećuje masovnim studentskim i građanskim prosvjedima koji su obilježili politički život Srbije. U dokumentu se upozorava na učestale incidente i napade na studente, aktiviste i mirne prosvjednike, pri čemu nadležna tijela u brojnim slučajevima nisu poduzela odgovarajuće mjere. Posebno se problematizira postupanje policije, koja je, prema navodima iz izvješća, u pojedinim slučajevima bila prisutna tijekom napada, ali nije intervenirala. 'U nekoliko slučajeva napada na aktiviste, medije i domaće izborne promatrače policija je bila prisutna, ali nije reagirala. Bilo je vrlo malo javnih izvješća o mjerama poduzetima protiv policajaca koji su navodno sudjelovali u slučajevima policijske brutalnosti', navodi se u dokumentu koji prenosi RSE.
Europska komisija osvrnula se i na policijske intervencije u sveučilišnim prostorima. Među izdvojenim primjerima nalaze se ulazak policije u Rektorat Sveučilišta u Novom Sadu u rujnu 2025., nakon kojeg su policijske snage ondje ostale nekoliko tjedana, te intervencija u zgradi Sveučilišta u Beogradu u travnju ove godine. Spominje se i policijski upad u sjedište jedne oporbene parlamentarne stranke u Beogradu tijekom ožujka. Kritike su upućene i zbog načina na koji su državni dužnosnici govorili o prosvjedima. Prema izvješću, vlasti su studentski pokret nastavile prikazivati kao pokušaj 'obojene revolucije' potaknute iz inozemstva, uz tvrdnje da mu je cilj rušenje ustavnog poretka, iako za takve optužbe nisu predočeni dokazi. Posebno se izdvaja slučaj navodne uporabe zvučnog topa tijekom velikog prosvjeda u Beogradu 15. ožujka 2025. godine. Unatoč privremenoj mjeri Europskog suda za ljudska prava iz travnja iste godine, srbijanske vlasti najavljivale su kazneni progon osoba koje su javno govorile o mogućoj uporabi takvog sredstva. Europska komisija upozorava da takvi postupci mogu zastrašivati građane i ograničavati slobodu izražavanja.
Ni stanje u medijskom sektoru nije dobilo pozitivnu ocjenu. Naprotiv, u izvješću se zaključuje da je Srbija dodatno nazadovala u području slobode medija, uz nastavak zastrašivanja novinara, prijetnji i govora mržnje usmjerenog protiv medijskih djelatnika. Njihova sigurnost, upozorava Komisija, dodatno se pogoršala. Slični problemi bilježe se i u odnosu prema organizacijama civilnog društva, koje su sve češće izložene pritiscima, napadima i pokušajima zastrašivanja. Europska komisija od Srbije očekuje i odgovorniju komunikaciju o procesu pristupanja Europskoj uniji, objektivnije informiranje javnosti o proširenju te odlučnije suzbijanje dezinformacija.
Otvori KEKS Pay
Zar je Europskoj komisiji stvarno trebalo da shvati tko je ovaj patološki lažov i muljator.