Prvi oboljeli među brazilskim domorocima od COVID-19 zabilježen je početkom travnja, a njihovi vođe, kao i brojni aktivisti, apeliraju na tamošnje vlasti i Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO): “Pomognite domorocima, suočeni su s velikom prijetnjom”. U Brazilu živi oko 200 milijuna stanovnika, a od toga je oko 800 tisuća domorodaca. Većinom žive duboko u Amazoniji, na područjima na kojima su odvojeni od ostatka stanovništva.
Prijetnja po ovu zajednicu od koronavirusa neuobičajeno je velika zbog više razloga, od relativne materijalne oskudice u kojoj mnogi od njih žive, do nedostatka zdravstvene skrbi te, osobito, zbog nerazvijenog imuniteta tog stanovništva. Mnogi domoroci, naime, nikad nisu bili izloženi ‘uobičajenim’ virusnim infekcijama poput drugih stanovnika te im se imunitet zbog toga nije razvio.
“Ranjivo stanovništvo”
Čelnici krovne domorodačke organizacije APIB pozvali su WHO da ustanovi hitan fond kojim bi se pomoglo zaštititi tamošnje autohtono stanovništvo. Dosad je 18 pripadnika te zajednice umrlo od koronavirusa, a respiratorne su bolesti, koje uzrokuje na primjer gripa, već otprije bile glavni uzrok smrti među domorodačkim stanovništvom. Grad Manaus u Amazoniji, dom brojnih domorodaca koji su se doselili u urbane sredine, posebno je snažno pogođen epidemijom koronavirusa.
– Zaista je hitno. Autohtono stanovništvo je ranjivo i nema nikakvu zaštitu – kazala je u ponedjeljak za Reuters Joenia Wapichana, prva pripadnica autohtonog stanovništva koja je izabrana u brazilski parlament.
Ova političarka, koja je u skupštinu ušla 2018. na listi male zelene stranke, kritizira brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara za nedostatak brige o domorodačkom stanovništvu. Odnosi koje Bolsonaro ima sa starosjedilačkim stanovništvom zategnuti su još od njegove predizborne kampanje u kojoj je tvrdio da su vladine odluke o zaštiti domorodačkog teritorija u Amazoniji bili uperene protiv gospodarskog razvoja. Kritike stila njegove vladavine u proteklih su mjesec dana dosegnule svoj vrhunac, posebno zbog njegovog otvorenog omalovažavanja prijetnje od koronavirusa s kojom se Brazil suočava. Zemlja dosad bilježi 108 tisuća zaraženih te preko sedam tisuća umrlih.
Donedavni brazilski ministar zdravstva Luiz Henrique Mandetta, kojeg je zbog sklonosti strožim mjerama za borbu protiv virusa Bolsonaro smijenio, govorio je da Brazil treba biti “trostruko oprezan” u zaštiti domorodaca od virusa. Sličnu retoriku o nužnosti posebne brige o autohtonom stanovništvu ima i ministar koji ga je zamijenio. Pa ipak, aktivisti smatraju da se može i mora učiniti još. Brazilski fotograf i novinar Sebastiao Salgado poslao je prije nekoliko dana otvoreno pismo predsjedniku Bolsonaru u kojem je apelirao da vlada poduzme hitne mjere za spas domorodačkog stanovništva u Amazoniji. Pismo su potpisale i svjetske zvijezde, od Madonne, Brada Pitta, Oprah Winfrey do Stinga i Paula McCartneyja. Internetsku peticiju kao podršku pismu podržalo je 50 tisuća ljudi.
Više od 300 skupina
“Prije pet stoljeća ove su etničke grupe desetkovale bolesti koje su im donijeli europski kolonizatori... Sada, s ovim virusom koji se tolikom brzinom širi Brazilom, mogli bi potpuno nestati jer nemaju nikakvih sredstava za borbu s virusom”, stoji u pismu. U njemu se također traži da vlada odmah s teritorija na kojima žive domoroci protjera sve koji su tamo ilegalno, prije svega drvosječe i rudare.
“Ne postoji ništa što štiti domoroce od rizika genocida prouzročenog infekcijom koju nose stranci koji su na njihovu teritoriju ilegalno”, oštar je ton pisma. Među domorodačkim se stanovništvom, koje prema procjenama broji 300 različitih etničkih skupina, ističu neke poput naroda Yanomami. Njih je danas u Brazilu oko 38 tisuća, a žive u zabačenim selima. Kako im je vlada za život osigurala prilično velik teritorij, to iskorištavaju mnogi ilegalni rudari. U travnju je vlada donijela zakon o zabrani ulaska nedomorodačkog stanovništva na njihov teritorij, ali neki aktivisti upozoravaju da se on ne provodi dovoljno učinkovito.
Neki su domorodački narodi još u 1970-ima desetkovani zbog ospica, a tada je i gripa pokosila petinu naroda Xingu. Brojni su znanstvenici proučavali stopu smrtnosti južnoameričkog domorodačkog stanovništva nakon dolaska u kontakt sa strancima. Primjerice, u zabačenim dijelovima Paragvaja jedan je domorodački narod u 1970-ima prvi put stupio u kontakt s vanjskim svijetom, prenosi američka televizija NBC riječi znanstvenice Ane Hurtado Arenas sa Sveučilišta u Arizoni. Dvije godine poslije 38% pripadnika tog naroda umrlo je od respiratornih bolesti koje su im prenijeli stranci.
A kad kinezi stranci prenesu virus europljanima domorodcima, jel to genocid? Il bar pokušaj?