Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 7
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
PROMOCIJA ZBORNIKA

Bošnjak: “Hrvatske novine imaju stratešku važnost za očuvanje i razvijanje hrvatskog identiteta”

Foto: Snježana Herek
1/10
21.05.2024.
u 20:10

“To je moja ostavština” rekao je Tyran, pojasnivši zašto mu je sve to toliko važno nakon 40 godina obnašanja dužnosti glavnog urednika tog gradišćanskohrvatskog glasila.

U gradišćanskohrvatskom mjestu Klimpuh (Klingenbach) u sjevernom Gradišću, nedaleko austrijsko-mađarske granice u petak je prepunoj dvorani restorana Gregorić održana svečana promocija knjige “Hrvatske novine kroz stoljeća”, autora  i donedavnog dugogodišnjeg glavnog urednika tih istih Hrvatskih novina, Petra Tyrana.

Knjigu je izdalo Hrvatsko štamparsko društvo (HŠD) u Željeznom, glavnom gradu austrijske pokrajine Gradišće, koje je i izdavač i “Hrvatskih novina”, tjednika gradišćanskih Hrvata, koji je počeo izlaziti još drevne 1910. godine. Dakle, izlazi već gotovo 115. godina.

Upravo taj impozantni razvitak Hrvatskih novina opisuje i dokumentira na 320 stranica novoizašli dvojezični zbornik “Hrvatske novine kroz stoljeća”. Njegov autor Petar Tyran, bio je čak 40 godina glavni urednik tih istih Hrvatskih novina, pa nema nitko tko bolje od njega znade kroz koje je sve poteškoće, ali i veselje i slavlje prošao navedeni glasnik.

Na promociji zbornika, koju je sjajno vodila Ingrid Klemenčić, autor Zbornika je detaljnije govorio o njegovom sadržaju i kako je i zašto uopće došao na ideju o izdavanju ovog vremeplova Hrvatskih novina.

Predsjednik Hrvatskog štamparskog društva u Željeznom Ivica Mikula, kao domaćin promocije uvodno je pozdravio sve goste i uzvanike. Između ostalog govorio je i o financijskim (ne)prilikama štampanja i izlaženja Hrvatskih novina.

“Troškovi su porasli za trećinu. Inflacija je visoka i sve se to jako osjeti. Posljednjih pet godina je malo bolje stanje. Dobili smo nešto malo više sredstava. Hvala svima koji su nam pomogli. Jako me veseli da smo uspjeli izdati ovu knjigu. Naravno, da to sve mnogi košta, ali htjeli smo da je kvalitetna. To je Petar Tyran, nakon 40 godina uređivanja više nego zaslužio”, rekao je Mikula.

O ovoj jedinstvenoj znanstvenoj knjizi i njenom značaju za gradišćanske i sve ostale Hrvate u austrijskom susjedstvu, Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj, te u Hrvatskoj i širom svijeta, govorili su Milan Bošnjak, savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske i opunomoćeni ministar u hrvatskom Veleposlanstvu u Beču Silvio Kus.

Potom i autor knjige Tyran, te  recenzenti, akademik Nikola Benčić i novinarka “Večernjeg lista” Snježana Herek, kao i nova glavna urednica Hrvatskih novina Tereza Grandić

Prije početka svih govorancija moderatorica Klemenčić je  uvodno pročitala pozdravne mailove i čestitke Ivana Tepeša, zamjenika predsjednika Matice hrvatskih iseljenika, te njegove kolegice Vesne Kukavice, rukovoditeljice Matičina Odjela za nakladništvo, autoru knjige.

“Vlada Republike Hrvatske proglasila je Hrvatske novine jednim, od svega nekoliko strateških projekata za Hrvate izvan Republike Hrvatske, rekao je Bošnjak, pozdravivši nazočni skup u ime Zvonka Milasa, državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izva RH  i svoje osobno ime.

“Hrvatske novine imaju stratešku važnost za očuvanje i razvijanje hrvatskog identiteta”, istakao je Bošnjak. Napomenuo je da će Središnji državni ured za Hrvate izvan RH i druge institucije davati potporu gradišćanskim Hrvatima kako bi mogli dalje razvijati svoje aktivnosti, posebice one “usmjerene na mlade naraštaje i nove tehnologije”.

“Hrvatske novine nisu samo novine za gradišćanske Hrvate nego i za sve ostale Hrvate koji žive u Austriji i šire, ali i za nas u Hrvatskoj. Stoga je važno da teme nisu samo o Gradišću nego šire, odnosno one koje zahvaćaju i Austriju i Hrvatsku”, rekao je opunomoćeni ministar u Veleposlanstvu RH Kus.

Istakao je kako sama knjiga i njeni faksimili od 1910. do 2024. godine pokazuju “važnost tema za široku čitalačku publiku, uključujući novinare, akademike i  znanstvenike raznih profila”.

Kus je, između ostalog, nazočan skup izvijestio o novo oformljenoj hrvatskoj Vladi. Također je podsjetio da su pred Austrijancima prvo europski izbori, a potom u jesen i njihovi parlamentarni izbori.

Autor Knjige Petar Tyran je u svom govoru rekao kako je središnji dio ili kičma tog zbornika diplomski rad Marina Berlakovića “100 godina Hrvatskih novina - Nastanak i razvitak gradišćanskohrvatskog tjednika i njegovo značenje za jezik, kulturu i identitet gradišćanskih” Hrvata” . Uz taj sadržaj, zbornik je u međuvremenu, od 2011. godine, u Tyranovoj režiji uoči 115. rođendana Hrvatskih novina proširen i nadopunjen i novim tendencijama, istraživanjima i raznim empirijskim prilozima.

“Prije se nije moglo, jer nije bilo novaca, a i korona je otežala stvar”, pojasnio je Tyran, zahvalivši svima koji su svojim tekstualnim prinosima obogatili sadržaj knjige.  A riječ je o 20-tak autora iz Hrvatske, Slovačke, Mađarske i Austrije.

Potom je Tyran zahvalio i svom timu na pomoći, Phillipu Haucku-Tyranu na dizajnu knjige, kćeri Katarini Tyran na znanstveno-stručnoj pomoći, kao i Lidiji Novak na intervjuu koji je s njime vodila. Tyranu je, kako je istakao, taj intervju, koji je ušao u zbornik bio posebno važan, jer u njemu je dao svoj opširan osvrt na prošlost i budućnost Hrvatskih novina.

“To je moja ostavština” rekao je Tyran, pojasnivši zašto mu je sve to toliko važno nakon 40 godina obnašanja dužnosti glavnog urednika tog gradišćanskohrvatskog glasila. 

Recenzent, akademik Nikola Benčić je kao putujuća enciklopedija ispričao niz zanimljivosti koje su objavljivane više od stoljeća u Hrvatskim novinama. Novoizašlu je knjigu nazvao “povijesnim spomenikom”, a impresivan je bio i podatak, kako se na početku izlaženja Hrvatskih novina, njihovo štampanje nije plaćalo novcem jer ga nije bilo dovoljno za takove potrebe, nego vrećom pšenice i drugim vrijednostima u naturi.

“To slikovito govori o tome koliko je ljudima tada bilo važno da imaju novine ma svom materinskom jeziku i da ih čitaju”, istakao je Benčić. Podsjetio je na 1923. godinu i izjavu tadašnjeg predsjednika Hrvatskog štamparskog društva Mirka Berlakovića, također u petak nazočnog na skupu, koji je tada rekao: “Složimo žice u jedno uže”.

“To su danas Hrvatske novine. Više nego stoljetna povijesna memorija, jedan od najvažnijih izvora za povijest gradišćanskih Hrvata”, ponosno je ustvrdio akademik Benčić, koji je dobio buran aplauz za njegovu recenziju dvojezičnog zbornika na hrvatskom i njemačkom jeziku.

“Ovom je knjigom njen autor oteo zaboravu Hrvatske novine i trasirao im opstanak i u budućnosti. A sve s ciljem da bi ostale sačuvane za sljedeće generacije, o kojima uveliko ovisi opstanak gradišćanskih Hrvata, kao nacionalne manjine”, rekla je Herek dodavši:

“Tyranova knjiga, na neki je način višestoljetni vremeplov koji se bavi gradišćanskim Hrvatima i njihovom petstoljetnom poviješću i sadržajima, od usmene riječi do e-izdanja. Dostupna je na Internetu i u digitalnom obliku na platformi ANNO”.

“Ono što je Tyran pravovremeno prepoznao je značaj pohranjivanja i promicanja hrvatske pisane riječi i kulturne baštine”, napomenula je Herek.

O vizijama za budućnost novog uredničkog tima Hrvatskih novina govorila je nova, mlada urednica Tereza Grandić

“Cilj nam je da i dalje izlazimo tjedno”, rekla je Grandić. Istaknula je kako je zadaća uredništva širiti raznoliku ponudu na hrvatskom jeziku na društvenim mrežama i internetu, i tako privuči što više čitatelja, kako bi Hrvatske novine i nadalje nastavile visoko kotirati među manjinskim novinama širom Europe” I ostale “jedinstvene” u Panonskom prostoru, s obzirom da pokrivaju čak pet država: Austriju, Mađarsku, Slovačku, Češku i Hrvatsku”.
“A to s malim timom, od tri i pol čovjeka, neće baš biti lako”,  napomenula je nova urednica Hrvatskih novina.

Među nazočnima na svečanoj promociji, između ostalih,  s austrijske je strane bio i zastupnik u austrijskom saveznom parlamentu Niki Berlaković. S hrvatske  strane Bošnjakov kolega iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izva RH, viši stručni savjetnik Oliver Duspara, te iz Kusovog tima,  prva tajnica u Veleposlanstvu RH u Beču Andrea Šelendić,  i referentica za kulturu i obrazovanje Katarina Dorkin-Križ.

Možda je na kraju najbolje istaći komentar kroatistice, prof. dr. Zorke Kinde Berlaković, profesorice na Bečkoj slavistici i na Pedagoškoj Visokoj školi u Željeznom koja je za Večernji list rekla:

“Sretna sam da je knjiga objavljena. Ona zrcali prošlost gradišćanskih Hrvata i pokazuje put u budućnost. To je naša zajednička memorija, iz koje je moguće saznati toliko toga važnoga, što se je dogodilo posljednjih 115 godina”.
Nastavak, očito slijedi!

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije