'Zaduživanje u Hrvatskoj nije skuplje zbog HNB-a, kamate neće rasti u 2017., što ne mogu reći za 2018.'
Fiskalna bi politika u 2017., prvi put nakon izbijanja krize, doista mogla postati ekspanzivna. Nastavi li se tako i nakon 2017., propustit će se prilika da se stvore zalihe za neka buduća loša vremena
Komentari 2
VL
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
On izgleda ne razumije povezanost rasta kamata u EU i USA sa nasom ekonomijom! Cak iako ne moramo vise posudjivati novac kod stranih banaka(sto je naravno ne realno)rast kamata automatski povecava iznos otplate na vec zaduzena sredstva.Vec sada je glavnii udio otplate duga upravo kamata na dug pa ako sada ne mozemo otplacivati neki veci dio glavnice onda ce sa uvecanom kamatnom stopom to biti jos vise nemoguce. To je tako jednostavno da za to niti ne treba biti strucnjak ekonomije jer u ekonomiji postoje konstantne uzrocno posljedicne veze. Guverner naravno zeli umiriti narod ali ovo ce na dulji rok samo povecava sumnju u sposobnost ljudi koje vode cijeli bankarski i ekonomski sustav. Jedini pravi lijek za ekonomiju je izvoz(Njemacka je najbolji primjer za to) i dok mi ne ucinimo nesto na tom planu radicemo samo za otplatu dugova.