Nakon dvogodišnjeg čekanja besplatna će srednja škola od sljedeće
školske godine postati obveznom. Omogućit će se to ustavnim promjenama
i tako provesti plan Ministarstva obrazovanja da se mlade generacije na
Zavodu za zapošljavanje više ne mogu pojaviti bez prvog zanimanja,
odnosno kvalifikacije. Obvezno školovanje tako će se sa sadašnjih osam
godina produljiti najmanje na deset, odnosno na jedanaest ili dvanaest
godina, ovisno o tome koju srednju školu dijete izabere.
Postaje im jasno
– Hrvatska pripada skupini europskih zemalja s najkraćim obveznim
školovanjem. Zbog kratkog obvezna školovanja znatan broj djece ne upiše
srednju školu, a od onih koji je upišu završi je samo oko 70 posto –
objašnjavaju u Ministarstvu obrazovanja, očekujući da će obvezna
srednja škola te brojke znatno promijeniti. Taj svoj optimizam temelje
i na tome da je i samo uvođenje besplatne škole povećalo broj upisanih
u prve razrede u 2007. i 2008. godini, odnosno da je tih godina srednju
školu upisalo oko tisuću učenika više nego što ih je završilo osnovnu.
To, kažu u ministarstvu, znači da su se na nastavak školovanja odlučili
i oni koji su od škole već bili odustali iz različitih razloga, a u
nekih je bila riječ i o neimaštini. No besplatni udžbenici, smještaj u
domove ili besplatan prijevoz, osigurani od 2007. godine, i učenicima
koji dolaze iz siromašnih obitelji stvorili su uvjete da steknu
zanimanje i da na tržištu rada postanu konkurentniji.
– Ljudima je danas jasno, a postat će im još i jasnije, da se
kvalitetan posao može tražiti samo završetkom srednje škole, odnosno da
je srednja škola šansa za dodatno obrazovanje. Kakav će i koliko
dugačak studij izabrati ovisit će o pojedincu, a mislim da bi trebalo
pokretati i kraće studijske programe – komentira Pero Lučin,
novoizabrani rektor Riječkog sveučilišta i čelni čovjek Nacionalne
zaklade za znanost.
Bez mnogo prostora
Dodaje da se obveznom srednjom školom “ljudima osigurava minimum
potreban za razvoj karijere” te da se uloženo može višestruko vratiti,
a toga su svjesne i zemlje koje u obrazovanje ulažu i nekoliko puta
više nego mi. – Ovaj koncept obvezne srednje škole najbolji je koji
možemo priuštiti u ovom trenutku.
Treba gledati što se događa u Europi i usklađivati se s njima jer
nemamo mnogo prostora za vlastite modele – zaključuje Lučin. Ministar
znanosti, obrazovanja i športa, Dragan Primorac, u više je prilika
istaknuo kako je nedopustivo da na Zavodu za zapošljavanje posao čeka
više od 16 tisuća osoba od 15 do 19 godina, kao što je to bilo potkraj
veljače 2007. godine. Taj se broj potkraj prosinca prošle godine
smanjio na malo više od 12 tisuća.
Nakog provedenih ustavnih promjena, Hrvatska više neće biti u skupini europskih zemalja s najkraćim obveznim školovanjem
