Hrvatski biskupi nisu govorili istinu kada su tvrdili da će se nova zgrada Hrvatske biskupske konferencije financirati isključivo donacijama Talijanske biskupske konferencije. U financiranju su, naime, sudjelovale i hrvatske biskupije, koje se, kao što je poznato, većim dijelom financiraju novcem iz državnog proračuna.
- Financijska konstrukcija pripremala se 25 godina i Talijanska biskupska konferencija uglavnom je HBK svake godine donirala određena sredstva koja su se prikupljala i koja su sada upotrijebljena za gradnju zgrade, a ono što je nedostajalo doprinijele su biskupije. U Hrvatskoj je šesnaest biskupija i svaka je doprinijela proporcionalno svojoj veličini i svojim mogućnostima da bi se zgrada završila – objasnio je biskup bjelovarsko-križevački i donedavni glavni tajnik HBK mons. Vjekoslav Huzjak u HTV-ovu Dnevniku 3, zaboravivši da prije 25 godina nije ni postojala HBK, nego je djelovala Biskupska konferencija Jugoslavije.
Dvostruko premašili iznos
- Talijanska biskupska konferencija kao izvor financiranja otpočetka je bila smišljena kao izgovor, jer se znalo da će se u javnosti prigovarati zbog rasipanja novcem poreznih obveznika, pa se spominjanjem Talijanske biskupske konferencije otpočetka htjela kontrolirati šteta – rekao nam je naš sugovornik iz visokih crkvenih krugova.
Biskup Huzjak prvi je put iznio i okvirne troškove gradnje, koji iznose vrtoglavih 16,5 milijuna eura, jer zgrada ima 11.000 četvornih metara, a građena je, kako je rekao mons. Huzjak, za 1500 eura po četvornom metru. To je, kaže Huzjak, sasvim uobičajena cijena po kojoj se prodaju zagrebački stanovi, zaboravljajući da je HBK dobio zemljište na dar od kanonika i prebendara Prvostolnog Kaptola zagrebačkog, dok investitori imaju golema ulaganja u zemljište, posebice ako je teren na tako atraktivnom mjestu, kao što je to zagrebački Ksaver. Dakako, valja imati na umu i da se govorilo kako će zgrada stajati oko devet milijuna eura, a taj je iznos, prema riječima biskupa Huzjaka, sada gotovo dvostruko premašen.
Oročili 28 milijuna kuna
Međutim, to nisu jedine aktualne crkvene muke "po novcu". Prema našim informacijama, ovih je dana aktualna priča o 28 milijuna crkvenih kuna koje su vezane u jednoj hrvatskoj banci.
Crkva se obvezala, navodno, taj novac držati pet godina u toj banci, a ona se sada našla u velikim problemima. A informacije o tim transferima ima upravo bivši tajnik HBK mons. Vjekoslav Huzjak, na kojega, prema našim informacijama, veliki utjecaj imaju neki laici koji su u crkvenom ekonomskom vijeću i od kojih je jedan i suvlasnik spominjane banke.
Da Crkva zna upasti u probleme s plasmanom novca, govori i lanjski slučaj u kojemu je Varaždinska biskupija posudila 18 milijuna kuna tvrtki BBS za zbrinjavanje otpada, čiji je povrat bio vrlo upitan, jer se tvrtka našla u golemim financijskim problemima.
prvi put ću se na popisu stanovništva deklarirat kao ateist