MOSTAR - Oštro suprotstavljena stajališta pristalica i kritičara kod hrvatskih političkih i vjerskih vođa oko dogovorenih ustavnih promjena najviše su, od svih do sada, podijelila i zbunila Hrvate u Bosni i Hercegovini. Izjava biskupa Biskupske konferencije BiH da se ne prihvate ustavni aranžmani s kojima se u ime Hrvata suglasio čelnik HDZ-a Dragan Čović i djelomično Milenko Brkić iz HNZ-a, bila je jučer glavna tema jutarnje kave i svih političkih ocjena.
Kod većine, pa i domaćih političara prevladavalo je uglavnom nepoznavanje loših strana, ali i poboljšanja na sadašnja ustavna rješenja. Biskupi su istaknuli četiri ključne stvari zašto odbijaju sporazum. Iznad svega odbacili su mogućnost da se potvrdi podjela zemlje. Kritizirali su potajnost pregovora i neuključivanje zemalja jamaca Daytonskog sporazuma u pregovore. Interpretirali su da se uvodi entitetsko načelo u glasovanje, izrazili goleme rezerve prema obećanjima da će se nastaviti pregovori oko ustroja srednje razine vlasti te nagovijestili kako se otvara opasnost ukidanja županija i vitalnog nacionalnog interesa o čemu nije bilo rasprave dok je pak institut vitalnog interesa ojačan kroz sporazum.
Najlošija je strana sporazuma ratifikacija daytonskog Ustava u Parlamentu BiH, kojim se utvrđuje postojanje dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, dok s druge strane stoji tek nejasna potpora američke administracije da će se razgovori o Ustavu nastaviti nakon listopadskih izbora. S druge strane sporazum osigurava da će legitimni hrvatski zastupnici iz Doma naroda BiH dvotrećinskom većinom birati hrvatskog člana Predsjedništva. To je ključna karika za sastav državne Vlade, Vijeća ministara, budući Predsjedništvo daje blagoslov za mandatara za sastav Vlade.
Sadašnje rješenje je da se hrvatski član Predsjedništva bira izravno u federalnom entitetu što je najgora mogućnost. Po odnosu snaga i najavama da će SDA i SDP jurišati na hrvatske pozicije, jasno je da razjedinjeni Hrvati ne bi imali svojega člana Predsjedništva a time ne bi bili niti u državnoj Vladi. Novim su rješenjem Hrvati osigurali sudjelovanje u državnoj vlasti i mogućnost da aktivnije sudjeluju u procesu. U Domu naroda dvije trećine zastupnika, dakle pet od sedam, moći će zaustaviti svaki zakon kojega proglase štetnim i ne može ga nitko drugi nametnuti. Ustavni sud BiH prema novome prijedlogu briše se iz procedure odlučivanja. Da je bilo u primjeni ovakvo rješenje, ne bi se donio Zakon o RTV servisu, protiv kojega je bio Dom naroda, ali i suci Ustavnoga suda BiH.
Mario Vasilj, predsjednik Hrvatskog bloka: Podržavamo stav biskupa
Potpuno podržavamo jučerašnju izjavu Biskupske konferencije BiH, koja je u suglasju s ranije iznijetim stajalištima Hrvatskog bloka BiH. Možebitnim, i za uskoro najavljenim, usvajanjem toga sporazuma u državnom Parlamentu, Aneks 4 Daytonskog sporazuma bio bi preimenovan u dokument sa snagom najvišeg državnog akta, čime bi, budući da današnja dva entiteta već imaju ustave, proces preoblikovanja BiH u ugovornu srpsko-bošnjačku državu bio definitivno i zauvijek okončan. Naravno, na štetu hrvatskog naroda u BiH.
Zubak: Slažem se s izjavama BK BiH
Potpuno se slažem s onim što je rekla BK BiH, jer se ovakvim načinom odlučivanja Hrvate više ništa neće pitati, dok Srbi i Bošnjaci sve odluke, koje im ne odgovaraju, mogu zaustaviti u Zastupničkom domu, smatra predsjednik NHI-ja Krešimir Zubak. Za Zubaka je najpogubnije to što je Dom naroda pretvoren u Vijeće naroda, te smo si oduzeli mogućnost da kroz instituciju vitalnog nacionalnog interesa spriječimo donošenje nekog zakona u Domu naroda, tvrdi Zubak. (V. B.)
