Jeste li se ikada pitali kako izgleda kuhinja ili ljekarna u nekom od srednjovjekovnih samostana? Je li imalo nalik na niske, široke prostorije okružene kamenim zidovima, natkrivene križnim svodom, prepune raznih košara natrpanih biljem, s velikim drvenim stolom u sredini i ognjem u kutu, iznad kojeg vise kotlići u kojima se nešto misteriozno krčka dok velikom devenom kuhačom fratar miješa sadržaj i dodaje poneku kap neke tamne tekućine iz malene oble staklene bočice?
Škrinja im je bila sve
Želite li vidjeti je li ovaj opis točan, dođite u srce Karlovca, u njegovu Zvijezdu, odnosno u franjevački samostan u samom centru Zvijezde. Upravo su franjevci u prizemlju zvonika u dvorištu crkve Presvetog Trojstva i samostana, ujedno i najstarije građevine u gradu, nastale kada i Karlovac u drugoj polovici 16. stoljeća kao barutana, uredili prostoriju nalik na samostansku kuhinju, odnosno ljekarnu kakvu su njihova braća imala u minulim stoljećima.
Iako franjevci zadnjih nekoliko godina vrata svoga samostana otvaraju posjetiteljima u sklopu proslave sv. Antuna, sv. Franje, pa na Dan grada Karlovca i na Dane piva, osmislili su i posebne adventske ture za posjetitelje i ove ih godine upotpunili jedinstvenom idejom. U sklopu obilaska samostana i upoznavanja s njihovim načinom života, sa značenjem samostana i crkve u razvoju grada, posjetiteljima su pokazali i improviziranu samostansku kuhinju i ljekarnu. Subotom i nedjeljom u prosincu posjetitelji tako mogu kroz Adventsku turu u kojoj im vodiči pokazuju karlovačku Zvijezdu i tradicionalne Božićne običaje završiti u franjevačkoj srednjovjekovnoj kuhinji i ljekarni, a kasnije i na odličnom čaju za čiji je pripravak zaslužan fra Mate, pa je nazvan FraMuNal.
Ali, u atriju franjevačkog samostana mogu uživati u kuhanom vinu, samostanskim sarmama, kuhanim kobasicama, na fratulama, frabuhtlama i ostalim božićnim delicijama koje mogu kupiti i kušati.
No uz okrepu puno toga ćete i naučiti. Prvenstveno, da se nekada, u srednjem vijeku, umjesto s modernim koferima na kotačićima, putovalo s velikim kovčezima koji su krili puno tajni. U slučaju nekog redovnika, pa i karlovačkog franjevca, često su se tamo našli i recepti za lijekove koje su sami radili.
– Škrinja je bila sve što je fratar imao; sve stvari, odjeću, knjige držao je u škrinji. Kada su došli u samostan, bavili su se raznim djelatnostima. Karlovački su franjevci, po dolasku u grad, bili rasadnik znanja, jer su prvi organizirali osnovnu, a kasnije i srednju školu koja se spojila s Gimnazijom. Franjevačka ljekarna i kuhinja bile su jako važne i u ovom samostanu. Naš fratri, kao i svi na svijetu, imaju zakonike i to je pravilo sv. Franje po kojem su se mlađa braća brinula i za zdravlje starijih fratara, pa se razvila potreba za samostanskom medicinom. Ona je drukčija od narodne; narodna nije počivala na iskustvu već na asocijacijama. Samostanska medicina počivala je na znanstvenim metodama koje su tada bile razvijene i dostupne fratrima, jer većina njih su i bili svojevrsni znanstvenici. Fratri su imali veliku ljekarnu koja je iz političkih razloga bila zatvorena pa je većina spisa uništena i spaljena na glavnom gradskom trgu. Ono malo što je ostalo sačuvano od spisa i originalnih posuda, izložili smo ovdje, a naš je fra Mate recepte pretočio u čajne mješavine; za ubrzanje metabolizma i za imunitet. U pripravcima čajnih mješavina koristio je posebne ljekovite biljke sa specifičnim tvarima, koje su inhibitori parametrima upale, dakle temeljeno na znanstvenim metodama rada – ispričat će vam vodič kroz franjevački samostan, kuhinju i ljekarnu. Izgled prostorije oduševit će vas originalnošću, autentičnim posudama, priborom za jelo, kalupom za izradu hostije, ali mirisom brojnih posušenih biljaka koje vise sa stropova, strše iz drvenih zdjela, izviruju iz bočica.
Osim mirisnog čaja, zamirisat će vam i krema za dezinfekciju ruku koju je također napravio fra Mate od biljaka iz samostanskog vrta ili okolice grada.
Prekrasna je i velika samostanska blagovaonica s oslicima na zidu i bogatim drvenim oplatama i tajnim vratima u zidu kroz koja se u blagovaonicu slala hrana iz susjedne kuhinje.
Doznat ćete i da su samostan i crkva obnavljani kroz 18. stoljeće, budući da je crkvu i samostan 1692. zahvatio veliki požar koji ih je gotovo uništio.
Prošetat ćete se i kroz tri samostanska vrta; atrij kroz koji se ulazi, vrt s biljkama, te kroz klaustar – središnji prostor u samostanu.
Rekonstrukcija knjižnice
– I ovim turama i inače kada pozivamo građane da nas posjete želimo oživjeti ovaj dio grada i pokazati da smo njegov dio, da živimo s narodom, kao što živimo od samog početka grada; s građanima dijelimo radosne i žalosne trenutke. Puno je toga krenulo od nas; školovanje, ljekarništvo i zato imamo dosta toga za pokazati. Uz bogatu sakralnu zbirku franjevačkog samostana, koju ljudi uvijek rado razgledaju, imamo i bogatu etnografsku zbirku, pa smo dosta toga što smo pronašli u našim spremištima na ovakav način htjeli pokazati građanima, da razgovaraju s tom našom baštinom, osjete je svim osjetilima; dodirom, mirisom, sluhom. Mislim da smo ovom jedinstvenom rekonstrukcijom kuhinje i samostanske apoteke uspjeli u tome. Osim toga, uz duhovnu podršku kroz mise u crkvi i na ovakav način želimo doprinijeti iščekivanju Kristova rođenja. U planu nam je uređene i kata iznad kuhinje gdje bismo rekonstruirali i samostansku sobu, knjižnicu s fratrom koji prepisuje, te kapelicu. Iz tog se prostora može izići i u crkvu preko stare propovjedaonice – najavljuje nove planove fra Krunoslav Albert, župnik župe Presvetog Trojstva te gvardijan franjevačkog samostana. Kaže da je interes građana za obilazak samostana jako velik.
VIDEO Što su Hrvati googlali u 2021.? EURO 2020., Ambasadorova kći...
