Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 5
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
19.11.2015. u 12:00

Konverzija pokazuje da je, primjerice 2005., razlika u kamati banaka bila i tri postotna poena

Samim time što su im banke otpisale 30-ak posto glavnice, velika većina dužnika u švicarskim francima profitirala je na Vladinu modelu konverzije. Desecima tisuća građana stiže financijski predah jer će nekoliko mjeseci, a neki i godina, otplaćivati samo polovicu mjesečne rate kredita. Kad potroše preplatu, dužnicima će manje-više biti kao i dosad, ali će nakon toga prihodi banaka od kamata početi rasti.

Kao i kod svake druge operacije, i kod ove su u prvi plan, međutim, iskočili ljudi koji su u konverziji prošli lošije od očekivanja. Mnogima nije jasno kako su ostali dužni banci ako im je otpisano 30 posto glavnice? Dio odgovora nalazi se u tome što su eurski krediti uvijek bili skuplji od kredita u CHF, a visoke kamatne stope imaju jednako razoran učinak za dužnika kao i divljanje tečaja.

No, to što su "dobili na mostu" mnogi su dužnici "izgubili na ćupriji" i zbog nekih nerazumljivih poteza banaka. Konverzija pokazuje da je, primjerice 2005. godine, razlika u cijeni eurskih kredita unutar iste, ali i među različitim bankama bila i do tri postotna poena? To ne može biti realno jer nisu građani bili toliko blesavi da bi se zadužili u jednoj banci uz 7,95 posto kamate dok druga nudi kredit od samo 5,70%. Konverzija je pokazala i katastrofalan odnos pojedinih banaka prema starim dužnicima, koji su očito postali glavni izvor njihove dobiti. Splitska je banka, primjerice, dužniku koji je deset godina uredno vraćao kredit u CHF zaključila ponuđenu konverziju ponudom kamatne stope od 7,38 posto! Na tom primjeru vidi se da čovjeku koji je uzeo eurski kredit uz 6,69 posto kamate danas na grbači leži 7,38 posto kamate!

Puno je razloga zbog kojih se banke mogu ljutiti na Vladu i na prisilnu konverziju, i neka to rješavaju u sudskom sporu s državom, no ljudi koji vode pojedine banke pokazali su da ne vide dalje od sitnih interesa. Umjesto da sve bude gotovo za mjesec dana, špekuliranjem kamatnim stopama same su dale najbolje dokaze za nove privatne tužbe i višegodišnje sporove.

>> Protiv kamata privatnim tužbama

>> HNB: Prigovori na konverziju ne mogu biti riješeni do roka u kojem dužnici moraju odlučiti

Komentara 10

VZ
Vex_zg
19:05 19.11.2015.

U Švedskoj su kamate na stambene kredite oko 1-1.5%, u domaćoj valuti. Bez naknada.

DU
Deleted user
12:48 19.11.2015.

I nitko da napiše istinu - do 2010. godine su ti isti dužnici, slijedom tih istih kred. ugovora, kod tih istih banaka (danas prozvanih da su grozno lihvarske itd.) - bili u bitno povoljnijoj otplatnoj poziciji od eurskih ili čak kn dužnika. Tipična kamata na CHF je bila 4-5 %, tipična na eurske kredite 7-8 %, dok za kn je kasnije bila blizu dvoznamenkastom broju. Kako je to moguće? Pa nisu banke krive za grčku krizu eurozone 2010. godine kad su CHF postali tzv. monetarna luka sigurnog pribježišta - one primjenjuju slovo ugovora i što su očekivali dužnici u CHF da će i tečaj i kamata jedne od vodećih europskih valuta biti pribijeni čavlom na 20-30 godina samo zato što oni uzeli kredit u CHF. Kako je doista bilo, utipkajte u tražilicu: Švicarci su sve do 2010. bili u plusu, rugali se eurima... I još nešto - svi mediji prisvojili tu floskulu udruge Franak o visokotoksičnim kreditima u chf, a pogled u retrovizor govori drugačije - sredinom prošlog desetljeća i do 2/3 ukupne prodaje automobila u pojedinim godištima je bilo realizirano via chf krediti, mnoge auto kuće su imale partnerske kreditne linije kod tih istih banaka. I što bi - ti dužnici, koji su uzeli chf, a ne eurske, kredite za automobile su prošli povoljnije jer se radilo o kratkoročnim (2-5 godina) tipovima kredita. Kako onda nisu bili visokotoksični? Što se u međuvremenu promijenilo u zakonima da su sada odjednom lihvarski, živi otrov i slični epiteti kojima dužnici "časte" banke? Kao banke su znale - e pa da su znale, onda bi mijenjale u CHF još tih godina, ne bi se "bakćale" s kreditiranjem "nejači" po istoku i jugoistoku Europe. Ne, dok je povoljno, onda skupe cvike na nos i rugati se po kafićima b hu dalama koji se zadužili u eurima ili još g luplje kn, a kad tečaj poraste - e onda fuj banke, lihvari!

DU
Deleted user
15:10 19.11.2015.

banke su teski lihvari....svaka kamata na stambeni krediti iznad 3% je ozbiljno lihvarenje.....treba država propisati maksimalne kamate bankama...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije