I dok se u Hrvatskoj prosvjeduje zbog COVID potvrda i guranja štapića u nos, Austrija je od ponedjeljka u strogom lockdownu. Nema mrdanja. Ni za necijepljene ni za cijepljene. Kafići i restorani zatvorili su vrata. Građani smiju izaći iz svojih kuća ako idu na posao ili u kupnju osnovnih namirnica...
Na taj potez vladu je natjerao nagli rast broja novozaraženih i hospitaliziranih građana.
Aktivno je 29.725 slučajeva
U ponedjeljak je Austrija imala 39.843 aktivna slučaja i 3000 oboljelih (Hrvatska 2583) u bolnicama, s petstotinjak njih na intenzivnoj njezi. Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), u Hrvatskoj je od početka pandemije dosad umrlo više od 10.300 osoba, a u Austriji, koja ima gotovo devet milijuna stanovnika, 11.606...
U Češkoj su umrla 32.173 oboljela od koronavirusa, Njemačkoj 99.124, Slovačkoj 13.725, Sloveniji 5406, Švedskoj 15.110, Finskoj 1249, Španjolskoj 87.910... Hrvatska je u ponedjeljak imala 29.725 aktivnih slučajeva, a od zemalja u okruženju Italija 76.778, Slovenija 25.135, Mađarska 34.780, Bosna i Hercegovina 48.388, a Srbija 125.174.
Prema broju smrtnih slučajeva na milijun stanovnika od početka pandemije Hrvatska je, prema sveučilištu Johns Hopkins, u EU na šestom mjestu. Gore su samo Bugarska, Mađarska, Češka, Rumunjska i Slovačka. Po sedmodnevnom prosjeku, Hrvatska je druga, iza Bugarske, s 14,7 umrlih na milijun stanovnika.
– Prema incidenciji na milijun stanovnika i sedmodnevnom prosjeku stojimo dosta loše. Zapravo, među najlošijima smo. Austrija, a sad i Nizozemska i Belgija, imaju nagli porast u posljednje vrijeme. Pri samom smo vrhu. Na dnu po broju novozaraženih su Švedska, Španjolska, Albanija..., no i oni će vjerojatno doživjeti porast čim se dokinu mjere. To će se dogoditi i Portugalu i Španjolskoj jer znamo da se i cijepljeni djelomično mogu incifirati, pa bez obzira na to što te zemlje imaju visoki postotak procijepljenosti, s vremenom će se povećavati broj novozaraženih. Jedini način da se to izbjegne onoje što je učinio Izrael, a to je masovnije cijepljenje trećom dozom. Nemamo podatke koliko dugo traje imunost nakon treće doze. Ona možda može trajati i duže nego nakon cijepljenja drugom dozom nakon koje dobra imunost traje pet-šest mjeseci, a nakon toga sve manje. Hoće li i nakon treće doze imunost trajati pet-šest mjeseci ili dulje, to još ne znamo. Nadamo se da bi mogla – kaže nam imunolog prof. dr. Zlatko Trobonjača.
U Nizozemskoj i Belgiji bilježe nagli porast broja novozaraženih jer su te zemlje, dodaje, odustale od bilo kakvih protuepidemijskih mjera.
– S brojem umrlih stojimo jako loše. Gori od nas u Europi samo su Bugarska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Rumunjska i Slovačka. Na smrtnost najviše utječe spremnost i sposobnost zdravstvenog sustava da u vršnim valovima epidemije podnese velik broj hospitaliziranih. To je ključno za smanjenje smrtnosti. Nije isto hoće li se jedan liječnik ili medicinska sestra brinuti o dva pacijenta na respiratoru ili o njih pet ili deset. Naravno da briga i njega mogu biti puno bolje ako je pacijenata manje. Drugi razlog tako velikoj smrtnosti može biti to što smo možda imali puno veću inficiranost nego što je detektirano pa na temelju manjeg broja zaraženih imamo u postotku veći broj preminulih – ističe prof. dr. Trobonjača.
Liječnici se, napominje, u liječenju vode istim smjernicama kao i liječnici na Zapadu. No problem je premalo stručnjaka za tako velik priljev pacijenata u kratkom razdoblju.
– COVID bolesnike liječe specijalisti poput pulmologa, infektologa, anesteziologa, intenzivista i reanimatologa. Kad slomite nogu, ne idete ginekologu. Problem je što takvih specijalista u Hrvatskoj imamo malo. Nije nama problem prostor ni novac ni broj kreveta, nego to što nemamo dovoljno osoblja da se podnese tako ogroman priljev pacijenata u vrhovima epidemija. Zbog toga se onda i uvode protuepidemijske mjere – kaže dr. Trobonjača.
Molekularni biolog prof. dr. Nenad Ban također upozorava na crne brojke.
– Hrvatska je trenutačno po broju umrlih na milijun stanovnika na neslavnom 15. mjestu svjetske ljestvice od 224 izlistane zemlje. Međutim, moramo biti svjesni da postoji mnogo zemalja u kojima se relativno loše prate slučajevi oboljenja od COVID-19 i smrtnost. U usporedbi s europskim zemljama, veća je smrtnost, na primjer, u Bosni i Hercegovini, Češkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Crnoj Gori, Mađarskoj i Slovačkoj, dakle uglavnom u zemljama Balkana i istočne Europe – ističe N. Ban.
Porast u većini država
– Treba napomenuti da su slučajevi oboljenja u porastu u skoro svim europskim zemljama zbog opadanja imuniteta i zbog pojave novih zaraznijih sojeva virusa. Međutim, zemlje u kojima je veći postotak stanovništva cijepljen ili imaju strože mjere distanciranja, nošenja maski ili korištenja COVID potvrda, imaju za sada sporiji rast slučajeva i manju smrtnost od COVID-19 – kaže N. Ban.
Gle vraga, izgleda da korona ipak postoji