Da hrvatska i slovenska strana pokušavaju riješiti problem ribarenja i apsurdnog obostranog kažnjavanja ribara u Piranskom zaljevu, bilo je jasno još koncem lanjskog kolovoza, kada je premijer Andrej Plenković na margini Strateškog foruma na Bledu najavio rješavanje tog problema.
Međutim, Plenković je tada najavio i mogućnost rješenja graničnog spora, najozbiljnijeg hrvatsko-slovenskog otvorenog pitanja, još u aktualnom mandatu vlada u Zagrebu i Ljubljani, što znači do ovog proljeća, s obzirom na to da su parlamentarni izbori u Sloveniji već najavljeni za konac travnja.
Hrvatski je premijer tada kazao da su Hrvatska i Slovenija "zrelim pristupom" međusobne odnose doveli u "jako, jako dobru fazu", podvlačeći kako su dvije zemlje u mandatu premijera Janeza Janše uspostavile "sjajan dijalog i suradnju". U takvim okolnostima, kazao je, moguće je rješavanje svih pitanja, pa i problema granice, a to bi za Hrvatsku bilo važno i u kontekstu očekivanog hrvatskog ulaska u Schengen.
Međutim, sudeći po raspravi koju je najava dogovora prema kojem će slovenski ribari moći ribariti do Umaga, a hrvatski do Kopra, izazvala u Sloveniji, čini se da su očekivanja Zagreba ipak možda bila preuranjena. Činjenica da se izbori u Sloveniji održavaju za manje od 100 dana pretvorila je ovo pitanje u vruću predizbornu temu na slovenskoj strani, a slovenska opozicija oštro je protiv još jednog "popuštanja" Hrvatskoj. Ključ problema ribarenja u Piranskom zaljevu rezultat je činjenice da se dvije strane ne slažu oko toga gdje je granica na moru između država.
Hrvatska strana i dalje smatra da je granica na sredini Piranskog zaljeva, dok se slovenska poziva na arbitražnu odluku, prema kojoj su četiri petine zaljeva pripale Sloveniji, a tu odluku Hrvatska ne priznaje. Zato slovenska opozicija ustrajava na raščišćavanju pitanja u kakvom je odnosu eventualni dogovor o ribarenju i arbitražna odluka, s obzirom na to da je svaki dogovor koji predstavlja odstupanje od arbitražnog dogovora i koji ne predstavlja implementaciju arbitražne odluke za opoziciju u Ljubljani, a možda i za dio vladajuće koalicije, neprihvatljiv.
Bivši slovenski premijer Miro Cerar tako kaže da je za dogovor o ribarenju potrebna kontrola njegova provođenja, a za kontrolu je neophodno znati gdje je granica. Sve to dovodi u pitanje i predloženo rješenje, s obzirom na to da svaki dogovor mora potvrditi slovenski parlament. Premijer Janša, koji predvodi manjinsku vladu, nema većinu potrebnu za potvrđivanje bilo kakvog dogovora s Hrvatskom koji bi na slovenskoj strani bio percipiran kao štetan za slovenske nacionalne interese.
Dakle arbitraze nema. Treba imati ozbiljno debeo dzon obraz i zeludac od bitumena da dogovor u dobroj vjeri kontaminiras, lazes da ga nisi prekrsio, i inzistiras na rezultatima navedenog varanja nakon sto se nedvojbeno dokaze da si varao. Arbitraze NE-MA. Nema diskusije o arbitrazi, arbitraza ne postoji. S takvima samo i iskljucivo sud.