Analiza: Treba li nam nuklearna energija i može li stvarno zamijeniti skupi plin

Cijena MWh iz Krškog je 35 €, dok je cijena na tržištu 350 € i veća kada se kupuje interventno. A kupuje se kada dođe oblak ili kada vjetar prestane puhati... Solari kod nas rade 1200 sati godišnje, vjetroelektrane 2500 sati, hidroelektrane nekih 3500 sati, dok nuklearka radi preko 8000 sati godišnje. Jedna elektrana Krško isporučuje skoro 6 TWh energije godišnje, a to je jedna zgrada... Ako to usporedimo s najvećom solarnom elektranom koja se gradi, ona će zauzeti 18 hektara polja i šume )koja će se posjeći), a dati će godišnje nekih 12 GWh. To znači da treba 500 takvih da bismo dosegli jednu nuklearku, s time da dotične daju struju samo za sunčanog dana... Iliti treba 90 km2 oranica i posječene šume da bismo dobili nestabilni izvor ekvivalent jedne nuklearke. A i cijena investicije je tu negdje ako se gleda godišnja proizvodnja energije... Tako da treba u svemu malo razuma i struke. Solari su dobri na krovovima kuća, ali su čisti promašaj u smislu izgradnji elektrana. Vjetroelektrane kod nas imaju ograničenu efikasnost, a samim time i isplativost, dok nemamo više puno neiskorištenog hidropotencijala, termalne energije skoro pa nemamo... Tako da je jedina realna opcija za slijedećih 50-tak godina izgradnja jedne ili 2 nuklearke ako želimo siguran izvor jeftine struje. No, to je čisti SF...

Jedino pitanje je treba li uz Krško konačno izgraditi elektranu i u Hrvatskoj

Nuklearna energija ekološki je prihvatljivija od elektrana na fosilna goriva, čak i hidroelektrane mogu negativno utjecati na okoliš.

Nuklearna energija je ulaganje na duge staze, osigurava stratešku energetsku neovisnost i ekološku prihvatljivost. Razvoj nuklearne tehnologije je jedini realan put do dominacije u svemiru. Nuklearne elektrane se mogu koristiti za stvaranje vodika koji bi pogonio vozila, pogotovo glomazna. Korištenjem iste razvijati će se i metode kontrole radioaktivnih materijala i sigurnosti i smanjivati cijena. Modularni reaktori su potencijalna budućnost. Evropa je imala desetljeća da uloži, ali nisu htjeli. Naravno da se preko noći ne može podići nuklearni reaktor, ali to ne znači da ne treba.

Naime vlada je samo na vaučere za energetiku planirala dati 5 milijardi kuna, za te novce mogla se nuklearna elektrana napraviti! Tako HDZ rješava probleme, jednokratno i kratkotrajno!

Odgovor: Treba, ne može...

Europa kasni 15-20 godina s izgradnjom nuklearnih elektrana. Putin se samo smješkao i računao na to, nudeći jeftini plin jačajući vojsku i trpajući sebi u džep. Treba nam i NEK2 i vlastita centrala. Nikako ne odustati ni od obnovljivih izvora, iako na njih treba računati samo kao dopunu energetskom sustavu. Gradski prijevoz onda prebaciti na električna vozila (tramvaje) i autobuse na vodik. Osobna vozila, eh to će za mnoge ići malo teže na elektriku, a vodik zauzima dosta prostora. Samo je pitanje tko će to sve platiti? Da se krenulo barem 2014., do sada bi imali jedan novi blok Krškog.

ovakvi članci u pravilu neće proučiti cijenu nuklearne energije. a ona je veća od bilo koje druge, uzme li se u obzir izgradnja i razgradnja postrojenja. ako se samo gleda odnos goriva i kilovata, onda je jeftina, ali naravno to nije cijela bilanca.

U stvari treba uvesti standardizaciju prevoznih sredstava. Svi mali automobili (gradski) moraju biti električni. Ograničiti kapacitet baterije na 60 kWh i snagu motora na 120 kW. Svim srednjim automobilima ograničiti snagu motora SUS na maksimalno 120 kW. Uvesti da svi takvi automobili moraju imati automatski mjenjač sa 8 brzina radi uštede goriva. Visoku klasu dozvoliti samo ako je motor do 120 kW. Zabraniti sve sportske motore sa snagom većom od 120 kW.