Nakon što je američki predsjednik Donald Trump sinoć objavio svoju listu carina i država kojima će i koliko nametnuti, povela se rasprava oko toga što će to sve značiti za Hrvatsku. O tome pa i globalnim posljedicama te kako bi se trebala postaviti Europska unija, govorilo se u emisiji HRT-a “Otvoreno”. Novi Trumpov carinski poredak prokomentirali su analitičar Darinko Bago, financijski stručnjak Hrvoje Japunčić te profesor Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. - Ovo je neka vrsta njegovog izlaska sa svojim konceptom nove Amerika, a ta nova Amerika mene podsjeća na one blokovske sustave koje imaju i vanjskog i unutarnjeg neprijatelja. Ovo mi djeluje kao obraćanje masama: ‘Ovo su naši vanjski neprijatelji, mi sada s njima moramo ići u ‘rat’, moramo se postaviti tako da zaštitimo svoje interese’ - kaže Bago.
Kotarski se pak osvrnuo na motivaciju iza američke carinske politike. - Generalno, postoje tri cilja. Reciprocitet, restrikcije, dakle želite eliminirati stranu konkurenciju, zaštititi domaću proizvodnju i punjenje proračuna kroz carine. Međutim, ta tri cilja su oprečna. Trump konkretno, s jedne strane, njegov savjetnik kaže ‘Mi ćemo napuniti carinama američki proračun’, a s druge strane, htjeli bi reindustrijalizaciju Amerike i seljenje proizvodnje iz Europe u Ameriku. E sad, ako želite stvoriti efekt seljenja europske proizvodnje u Ameriku, onda vam ne mogu carine puniti proračun.
U kontekstu konkretnih brojki, carine od 20% nametnute su za proizvode iz EU-a. Bago smatra da Trump cilja na transformaciju globalne proizvodne mreže. - Zemlje koje su izabrane, odnosno Europska unija i ostale zemlje, to je za očekivati. On očigledno želi restrukturirati one koji su dominantno vezani za jednu vrstu kapitala i one koji su vezani za domaći kapital, njih afirmirati i koji su spremni investirati u budućnosti u tvornice i radna mjesta u Americi. Postavlja se pitanje kako će on naći radnike za ta radna mjesta.
VEZANI ČLANCI:
Japunčić napominje kako na sve očekuje odgovor EU komisije: - Očekujemo da će Europska komisija ići s određenom politikom reciprociteta uvođenja carinskih dažbina na određene američke segmente, moguće i vrlo širokih spektara - kaže da se pita kako će SAD osigurati radnu snagu za planirane proizvodne kapacitete? - Mislim da smo bili svjedoci, da je tržište rada, ne samo u Sjedinjenim Američkim Državama nego u Europi pa i šire, strahovito promijenilo mnoge doktrine na tržištu. I pitanje je, bez obzira na rast i razvoj automatizacije, robotizacije, umjetne inteligencije, kako i na koji način će Amerika, ako će se zatvarati u kontekstu dostupnosti, uopće zadovoljiti potrebe za radnom snagom u tim novim tvornicama koje bi se išle graditi u sljedećem periodu - kaže pa optimistično dodaje: - Europa ima financijskog kapaciteta, Europa ima mogućnosti da sada u ovim okvirima možda i puno više se posveti rastu i jačanju svog unutarnjeg tržišta.
Bago je pak naglasio kako će i Hrvatska osjetiti posljedice. Poduzeća iz Hrvatske koja izvoze u SAD morat će se nositi s gubitkom konkurentnosti: - Morat će ili smanjiti cijenu za 10% ili naći neki drugi mehanizam kako i na koji način ostati konkurentan na američkom tržištu.
Kotarski zaključuje: - Mi otprilike od robnog izvoza u SAD trećinu čine farmaceutski proizvodi, što neće biti dobra vijest za hrvatske farmaceutske kuće koje izvoze u SAD. Što se tiče usluga, tu imamo suficit. Nekih 900 milijuna dolara više prodajemo usluga SAD-u nego konkretno oni nama.
>>FOTO Ovo je Trumpova tablica koja je preko noći promijenila svijet>>
Otvori KEKS Pay
idu ameri izravnavati stvari, kad se god oni osjete ugroženi, idu u akciju, ne čekaju kao naši sto godina. sve dok se proces može kontrolirati budu stiskali i ucjenjivali, da dođu do svojega. eu političari će sve dati samo da se nađu na popisu uzvanika na molitvenom doručku u bijeloj kući. nema do kuhanih jaja i preljeva do onog iz kuhinje u bijeloj kući.