Alarm za Hrvate koji rade u Njemačkoj: Neki poslodavci 'bježe' iz zemlje, trend se ubrzava
Između 2021. i 2023. godine oko 1300 tvrtki s više od 50 zaposlenih preselilo je dio poslovnih funkcija u inozemstvo. Time je ugašeno oko 50.800 radnih mjesta u Njemačkoj
Komentari 3
Prikazani su rezultati samo u postocima, nemamo apsolutnu brojku, a to je da se ukupno ulaganje smanjilo, da su Njemačka i njezina poduzeća nekonkurentna na globalnom tržištu, a ne navodi se niti glavni razlog rasta troškova, a to je regulativa i birokratizacija. Energetika je samo mali dio rasta troškova... Imali ste pred neku godinu u EU otprilike dvostruko veća ulaganja u regulativu nego u istraživanje i razvoj, sada se odlukama EK to povećalo na preko 4 puta... Žalosno je da u tome najgore prolaze nove tehnologije, očito su sada odlučili uništiti i to, nakon što su uništili industriju (čak i najjaču autoindustriju), poljoprivredu. Nakon što su digitalnim porezima i regulacijom potpuno ubili razvoj digitalnih usluga u EU, sada su AI regulacijom ubili razvoj AI u EU, a novim cybersecutiry pravilima će potpuno ubiti razvoj softvera u EU... Ne samo razvoj, nego su i poduzeća odsječena od froniter tehnologija. I to ne radi zabrana SAD ili Kineske administracije za korištenje top modela, nego radi regulacije, tvrtke se niti ne trude omogućiti korištenje modela na EU podrušju. Imate zadnji primjer Meta koja neće plasirati model na EU tržište, dosta Kineskih kompanija, a top modeli poput Antropic i OpenAI imaju dodatna ograničenja za EU... A sve zato da bi se zaposlilo još birokracije. Jedan OpenAI ima cijeli odjel s hrpom ljudi koji se bavi usklađivanjem modela s EU propisima. Sada od svake tvrtke koja radi softver traže da zaposli hrpu birokrata...
I prije je toga bilo no s vremenom su vidli da su dreku pljusku dali pa se počeli vračati.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Ukrajina s jedne i Trump s druge strane. Dok se ministar gospodarstva Ante Šušnjar hvali kako je njemački div Rheinmetall kupio većinski udio u hrvatskom DOK-ING-u, postavlja se pitanje trebamo li pljeskati prodaji strateške tvrtke ili se zapitati gdje jee nestala naša poduzetnička hrabrost. Jer ako je rasprodaja domaćeg znanja i inovacija razlog za slavlje, onda smo stvarno došli do dna nacionalnog ponosa. Šušnjarova izjava da je privatni sektor puno ranije počeo dizati plaće od javnog je istinita, ali i poražavajuća jer pokazuje da su domaći poduzetnici morali poskakivati kako bi zadržali radnike, dok su na kraju svejedno završili kao akvizicije stranih kompanija. Njegovo slikovito objašnjenje o kruškama, jabukama i šljivama savršeno opisuje i stanje u hrvatskom gospodarstvu, gdje se nacionalni interesi miješaju s tuđim, a mi plješćemo prodaji svega što smo desetljećima stvarali.