Slovenski sociolog, političar i intelektualac Dimitrij Rupel bio je prvi slovenski ministar vanjskih poslova, koji se do konca 2008. na tu dužnost vraćao još triput, u različitim vladama, ostavivši neizbrisiv trag u procesu stvaranja samostalne slovenske države i slovenske diplomacije. Njegovo javno djelovanje počinje još u vrijeme Jugoslavije. Nakon povratka iz Kanade i Sjedinjenih Država, gdje je stekao doktorsku titulu iz sociologije i proveo 10-ak godina na usavršavanju, optužen je da je zapadni špijun. Izbacuju ga iz Saveza komunista, ali ipak dobiva posao kao profesor sociologije na Sveučilištu u Ljubljani. Osamdesetih se afirmirao kao jedan od vodećih prodemokratskih intelektualaca u krugu oko Nove revije, zagovarajući osamostaljenje Slovenije. Sudjelovao je u osnivanju Slovenskog demokratskog saveza, prve opozicijske stranke u tadašnjem režimu, a bio je i potpredsjednik Demosa, pobjedničke koalicije na prvim višestranačkim izborima. U vladi Lojzeta Peterlea imenovan je na dužnost šefa diplomacije, a kasnije je promijenio stranku i prešao u liberalne demokrate, predvođene Janezom Drnovšekom. Nakon funkcije šefa diplomacije devedesetih je bio i gradonačelnik Ljubljane i veleposlanik u SAD-u, a Drnovšek ga zatim ponovno postavlja na položaj šefa diplomacije. Rupel kasnije ponovno mijenja stranku i pristupa Slovenskoj demokratskoj stranci Janeza Janše, što mu je osiguralo još jedan mandat ministra vanjskih poslova od 2004. do 2008. godine. Rupel je obilježio i turbulentne hrvatsko-slovenske odnose tijekom prva dva desetljeća, a u Hrvatskoj je dugo bio sinonim za slovensku nepopustljivost i ucjene pri rješavanju otvorenih pitanja. Bio je jedan od ključnih arhitekata i aktera ostvarenja slovenskih strateških ciljeva – ulaska u Europsku uniju i NATO, a time i neposredan protagonist procesa proširenja NATO-a i svjedok postupne promjene politike Kremlja prema Zapadu i Europskoj uniji, što sada u raspravama o ruskoj invaziji na Ukrajinu i njezinim uzrocima izaziva brojne dileme. Dr. Rupel je sa zadovoljstvom prihvatio naš poziv na razgovor o tim pitanjima.
'Slovenci i Hrvati su imali sreću u usporedbi s Ukrajincima i državama koje su nastale raspadom SSSR-a'
"Oni koji ovih dana pišu razna pisma o tome da Putin i ukrajinski predsjednik Zelenski moraju sjesti za zeleni stol snažno me podsjećaju na britanskog premijera Nevillea Chamberlaina, koji je 1938. mislio da će sporazumom u Münchenu zaustaviti Hitlera. To ne ide tako. Ovo je previše ozbiljna stvar. Ako se smatra ozbiljnom, Europska unija mora do kraja zastupati ideju da Ukrajina ima pravo postati članica Europske unije", govori slovenski sociolog, političar i intelektualac Dimitrij Rupel
Komentara 25
O čemu ovaj trkelja. Zaboravlja Srbiju, JNA i čedomire. Što su napravili u Hrvatskoj, a što u BiH. Mogli smo još biti u konfederaciji (dobro da nismo), a mogli smo se razići poput Češke i Slovačke.
Od kuda je ovaj lik izgmizao? Zar je živ? Koliko nam je samo jada zadao,koliko nam je problema stvorio ! Ne valja ga ni vidjeti ni čuti.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Koju sreću su imali Hrvati? Slovenci su imali sreću, mi Hrvati smo se morali obraniti od velikosrpske agresije